Tenzije, provokacije... a ekonomija?
ambijent u kojem posrnule ekonomije ne mogu računati samo na nacionalni ponos.
Prosečan Hrvat je u junu 2016. zaradio neto platu od 5.686 kuna, ili 758 evra, što pokriva samo tri čevrtrine prosečne potrošačke korpe teške oko 1.000 evra.
Inflacija u Hrvatskoj je na međugodišnjem nivou imala negativan rast od 1,5 odsto, a broj nezaposlenih je u julu iznosio 214.000, odnosno 13,3 procenta radno sposobnog stanovništva. Javni dug je narastao na 56,9 milijardi evra, što je oko 87 odsto bruto domaćeg proizvoda, a budžetski deficit je „težio” 7,4 milijardi kuna, ili 990 miliona evra, što je 2,2 odsto BDP-a.
U Bosni i Hercegovini je prosečna junska neto zarada iznosila 837 konvertibilnih maraka (KM), odnosno 428 evra, dok sindikalna potrošačka korpa staje oko 1.800 KM, tj. 920 evra. Privredni rast BiH je, po dostupnoj statistici, u januaru 2016. godine iznosio 2,1 procenta na međugodišnjem nivou, javni dug je na kraju 2015. iznosio 42,3 odsto BDP-a, odnosno 11,928 milijardi KM (šest milijardi evra), a budžetski deficit se kreće oko pet procenata. Broj nezaposlenih u BiH je u junu dostigao 518.000, što je jedna od najviših stopa u regionu, i iznosi 42,5 procenata.
Ekonomski pokazatelji u slučaju Srbije, iako se u apsolutnim ciframa kreću u regionalnim okvirima, jedini upućuju na uzlazni trend.
Rast BDP-a u drugom tromesečju tekuće godine ubrzao je na dva odsto, inflacija je na kraju jula iznosila 1,2 procenat međugodišnje, dok je javni dug iznosio 24,3 milijarde evra, što je 72,5 odsto društvenog proizvoda zemlje.
Srbija jedina u regionu beleži budžetski suficit za prvih sedam meseci ove godine od 22 milijarde dinara, što je protivvrednost od 178 miliona evra. U Srbiji je julska neto plata bila 46.280 dinara (oko 380 evra), a prosečna potrošačka korpa za juni je koštala 67.031 dinara, ili 545 evra, koliko Vlada obećava za iduću godinu.
E. Dn.
Makedonci usporavaju
Donedavno najbrže rastuća ekonomija regiona, makedonska, značajno je usporila usled krize vlasti i političkih previranja u zemlji. Zato je umesto ranije projektovanog rasta BDP-a za ovu godinu od 3,5 odsto, Ministarstvo finansija revidiralo tu stopu na 2,6 procenata, dok guverner centralne banke Dimitar Bogoev predviđa da će privredni rast dostići najviše 1,6 odsto. Makedonska inflacija je u junu dostigla 10,1 odsto međugodišnje, javni dug se popeo na 4,3 milijarde evra (45 odsto BDP-a), a manjak u državnoj kasi se produbio na 34 miliona evra, ili 3,6 odsto. Stopa nezaposlenosti u prvom kvartalu iznosila je 24,5 procenata, odnosno u potrazi za poslom je bila armija od 714.000 ljudi.
„Prosečan” Makedonac je u junu u proseku zarađivao 360 evra, dok mu je za prosečnu potrošačku korpu bilo potrebno 525 evra.