KO OSEDI PRE VREMENA PET STVARI TREBA DA ZNA Nije stres jedini uzrok, OVO su glavni okidači
Moguće je da se prve sede dlake jave i pri kraju druge decenije života, s tim što većina osoba počne da sedi posle 35. godine
Seda kosa je neminovan znak starenja, veruje se da kosa može da „posedi preko noći“ uglavnom zbog jakog stesa. Seda kosa je posledica odumiranja pigmentnih ćelija u folikulima dlake, uobičajena kod starijih osoba, ali sede vlasi pre vremena javljaju se i kod relativno mladih osoba.
Seda kosa i imuni sistem
Seda kosa pre vremena takođe je posledica određenih životnih navika. I pored toga što jak i stalni stres može da “pobeli” kosu, on nije isključivi krivac. U pojedinim slučajevima seda kosa može da ukaže na loše funkcionisanje imunog sistema.
Istraživanje Harvard medikal skul potvrđuje da je seda kosa u velikoj meri posledica manjka melanina u folikulima dlake, usled starenja. Moguće je da se prve sede dlake jave i pri kraju druge decenije života, s tim što većina osoba počne da sedi posle 35. godine. Stručnjaci naglašavaju da je ovaj proces u bitnoj meri određen i genetikom.
Zašto neko posedi u mlađem životnom dobu?
Stres je bitan okidač za prevremenu sedu kosu, ali ne obavezno i jedini. Smatra se da ovi činioci utiču na pojavu sede kose pre 35. godine.
• Stres
• Pušenje
• Manjak vitamina D i B12
• Nedostatak bakra i gvožđa
• Preaktivan imuni sistem
Kad kosa ne sedi, već i opada
Stručnjaci Harvard medikal skula navode da neki faktori, kao na primer stres, mogu da prouzrokuju dvostruke probleme, da dovedu ne samo do sede kose, već i ubrzanog njenog opadanja.
Usled hroničnog stresa razvija se stanje telogeni efluvijum, koje je posle androgenetske alopecije drugi najčešći uzrok opadanja kose. Kosa se obično razređuje na srednjem delu glave. Ne mora da znači da ćemo, ako se javi ovo stanje naglo oćelaviti, ali moguće je da kosa postane tako istanjena da se skalp može lako uočiti.
Naučnici sa Harvarda navode da je moguće da u srednjem životnom dobu, zbog hroničnog stresa, dođe do opadanja kose, da vlasi potom ponovo izrastu, ali da ne budu prvobitne boje, nego sede.
Bolesti štitne žlezde
Pojedina istraživanja navode da nedostatak vitamina B12, bolesti štitne žlezde i nasledna bolest poznata kao neurofibromatoza (poremećaj koji utiče na ćelije nervnog sistema, kada dolazi do tumora na nervnim tkivima). Ove bolesti mogu da deluju na folikul dlake i da kosa posedi u ranijem životnom dobu.
Bitan je ipak i uticaj životnih navika. Pušači imaju dva i po puta veću verovatnoću da ranije osede u odnosu na osobe koje ne puše, tvrdi studija Indijan dermatology onlajn džurnal. Povrh džvega pušenje može da bude i uzrok ćelavosti, smatra ovaj rad. Veruje se da određene hemikalije iz dima razgrađuju se u ćelijama kose i uzrokuju ćelavost.