PORODICA S TROJE DECE PRONAŠLA DOM U MARTONOŠU Kanjiža prednjači u dodeli sredstava za kupovinu kuća
Dodela bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća iz programa Ministarstva za brigu o selu Vlade Republike Srbije, od samog starta naišao je na veliku zainteresovanost u kanjiškoj opštini, pa je proporcionalno broju stanovnika po broju kupljenih i useljenih kuća među prvima u Srbiji.
Svoj novi dom u selima ove pogranične opštine na krajnjem severu zemlje, do sada je dobilo više od 150 porodica, koja su svoja porodična gnezda svila u Horgošu, Martonošu, Trešnjevcu, Totovom Selu i drugim mestima i tu obezbeđuju životnu egzistenciju.
– Zahvaljujući ovom programu u opštini Kanjiža je usrećen veliki broj porodica, koje su presrećne zbog dobijene pomoći od države koja im omogućava da imaju svoj krov nad glavom – ističe zamenik predsednika kanjiške opštine Nebojša Rakić. - Mladi bračni parovi oslobađaju se života u kiriji ili sa roditeljima, dobijaju svoj konfor, uređujući svoje nove domove prema svojim potrebama i željama. Mnogi se bave proizvodnjom pod plastenicima, drže stoku i imaju svoju malu proizvodnju na selu i podižu decu. Pored ovog programa dodele bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća, opština Knajiža je od Ministarstva za brigu o selu dobila i podršku za kupovinu mini busa, koji nam je takođe od velikog značaja, a dobijena su i sredstva za opremanje Doma kulture u Velebitu koji je obnovljen pokrajinskim sredstvima.
Opština Kanjiža je prilično razuđena na 440 kvadratnih kilometara, ima 13 naselja, a u dodeli bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća prednjači Horgoš, međutim, zainteresovanost je i za život u ostalim selima, a praznih kuća ima prilično i cenom od 5.000 do 10.000 evra su se uklapaju u program ministarstva.
Pre useljenja u kuću u Martonošu Tihamer i Gabrijela Fodor sa troje dece živeli su kao podstanari u u neuslovim uslovima u kiriji. Tihamer je zaposlenoj u fabrici „Telek paprika“ u mestu, a Gabrijela u prodavnici SP u Kanjiži.
– Pre četiri godine smo se upoznali sa konkursom i mogućnosti dobijanja bespovratnih sredstava za kupovinu kuće sa okućnicom. Preporodili smo se jer smo do tada živeli kao podstanari u izuzetno lošim uslovima. Sada su uslovi dobri, svako dete ima svoju sobu, u dvorištu držimo živinu, u pomoćnom objektu imamo svinje, a zasadili smo i voćnjak. Na kući smo vršili popravke, zamenili stolariju, obnovili električne instalacije. Potrebno je još renovirati kupatilo, uraditi fasadu kuće, obnoviti pokućstvo i pomoćne objekte i još neke sitnice, da bi sve bilo još prikladnije za život – kaže Gabrijela Fodor.
Robert Kiš je kao trener u Fudbalskoj akademiji „Njerš Ištvan“ u Totovom Selu više godina živeo u internatu, ali se pre dve godine u kuću uselio sa suprugom Andreom i od tada su dobili i prinovu ćerkicu Čenge.
– Usput, kada smo već planirali kupovinu supruga je bila trudna tako da smo ubrzo dobili najlepši poklon našu ćerkicu Čenge. Čim smo kupili kuću počeli smo renoviranje, promenili prozore, uveli centralno grejanje, napravili kupatilo i sve potrebno za normalan život. Kuća ima stotinu kvadrata, bilo je šta da se ulaže i promeni, ali nam u potpunosti odgovara. Planiramo da ostanemo u selu, nemamo nameru nigde da idemo odavde, jer je Totovo Selo lepo mirno mesto za život, imamo sve što nam je potrebno – ne skriva zadovoljstvo Robert Kiš.
Marjan Rankov iz Novog Kneževca i njegova izabranica Olga Sivak iz Trešnjevca rade u kanjiškoj fabrici „Keramika“, bili su podstanari i svoj dom sada svijaju u Trešnjevcu.
– Mnogo nam znači useljenje u svoj dom, za šta se zahvaljujemo podršci koju smo dobili od Ministarstva za brigu o selu, takođe i pomoći opštini Kanjiža, pošto ovo nije samo za nas krov nad glavom već mesto gde ćemo graditi porodicu. Nismo hteli da se vezujemo za grad jer je život na selu mirniji. Pored posla u fabrici možemo da se bavimo nečim što će nam donositi dodatni prihod. Na kući smo obavili dosta radova na renoviranju, što je i normalno, jer u svaku kuću mora da se ulaže. Čovek dok živi u kući ceo vek mora da ulaže i mora da se radi. Pošto imamo vremena i prostora u dvorištu, planiramo da se dodatno bavimo uzgojom svinja i plasteničkom proizvodnjom paradajza – predočava ambicije Marjan Rankov.