NIS MESEC DANA POD SANKCIJAMA Bajatović uverava: "Neće biti nikakve krize u Srbiji – ni gasne, ni naftne, ni električne"
Ove sedmice biće mesec dana od primene američkih sankcija NIS-u. Situaciju u Evropi dodatno komplikuju sankcije i „Lukoilu“ i „Rosnjeftu“, ali i neizvesnost oko gasa.
U Srbiju je, uz povećan uvoz derivata, snabdevanje za sada stabilno, a nadležni poručuju energetske krize neće biti.
Rafinerija NIS-a u Pančevu ima zaliha sirove nafte za preradu do 25. novembra. Značajno su iskorišćene i mogućnosti uvoza gotovih derivata drumskim i železničkim cisternama i rečnim baržama. Veći uvoz ograničava manjak kapaciteta za pretovar i nizak vodostaj Dunava, što može da utiče i na cene goriva na pumpama.
Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, objašnjava za RTS da u formuli koju država izračunava svake nedelje za maksimalne cene, pored kotacijskih i berzanskih promena i kursa dolara, postoji stavka koja se zove uticaj zavisnih troškova uvoza i stavljanje derivata na tržište.
– Što je veći udeo uvezenih derivata, ti troškovi rastu – navodi Mićović.
Situaciju dodatno pogoršavaju smanjene količine derivata iz Mađarske, zbog požara u MOL-ovoj rafineriji, a od ove sedmice i zabrana izvoza dizela, mazuta i mlaznog goriva iz Bugarske. Zvanična Sofija privremeno je zabranila izvoz kako bi zaštitila domaće tržište od američkih sankcija koje pogađaju jedinu njihovu rafineriju koja je u većinskom vlasništvu „Lukoila“.
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, ne iznoseći detalje, poručuje da je u toku rešavanje problema NIS-a i da Srbija neće ostati bez gasa.
– Nisam ovlašćen da govorim, ali pošto sam često bio pozivan u medijima, ovako da vam kažem – nema nikakve gasne krize, niti će je biti. Biće dovoljno gasa i za domaćinstvo, tu cenu nećemo menjati, biće dovoljno gasa za industriju. Oni koji žele da investiraju u Srbiji, ne treba da sumnjaju u to. Ponoviću još jednom, neće biti nikakve krize u Srbiji – ni gasne, ni naftne, ni električne. Žao mi je što ne mogu da kažem više detalja, to mi nećete zameriti – navodi Bajatović.
Evropska unija je već potvrdila da od januara postepeno uvodi i zabranu za ruski gas i to prvo tečni. Računa na veće isporuke iz Amerike, Norveške, Azerbejdžana, Katara i Alžira. Katar, koji već pokriva do 14 procenata evropskih potreba, upozorava Brisel da Direktiva Unije koja od kompanija zahteva poštovanje ekoloških propisa i ljudskih prava može zaustaviti te isporuke.
Sad Šerida el Kabi, ministar energetike Katara tvrdi da sigurno neće isporučivati tečni gas Evropi ako „Evropa zaista ne razmotri kako može da ublaži ili otkaže Direktivu o korporativnoj održivosti“.