Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

(FOTO) BAROKNI SVEDOK BURNE ISTORIJE PETROVARADINA I NOVOG SADA Zidovi koji pričaju priče o revoluciji i rođenju Jelačića

23.01.2026. 10:38 11:51
Izvor:
Dnevnik
2
Foto: Dnevnik.rs

U Podgrađu Petrovaradinske tvrđave, u samom istorijskom jezgru Petrovaradina, nalazi se kuća u kojoj je 16. oktobra 1801. godine rođen ban Josip Jelačić - jedna od najznačajnijih ličnosti hrvatske i srednjoevropske istorije 19. veka.

Kuća se nalazi na uglu Beogradske i Nazorove ulice podno tvrđave i datira iz 1745. godine, što je i urezano u kamenu iznad glavnog ulaza.

Arhitektonski, to je jednospratna kuća sa visokim krovištem i mansardom, tipičan primer kasnobarokne stambene gradnje u vojvođanskim urbanim sredinama 18. veka. Njena jednostavna fasada i skladne proporcije predstavljaju stilsku liniju vremena u kojem je sagrađena, dok barokni elementi kao što su profilisani venac potkrovlja, kamene konzole i dekorativna balkonska ograda od kovanog gvožđa pokazuju estetsku vrednost objekta.

2
Foto: Dnevnik.rs

Kuća se sastoji od podruma, prizemlja, sprata i potkrovlja, a poseduje i mali atrijum, što je retkost u tadašnjim urbanim stambenim objektima Podgrađa.

Objekat odražava vreme u kome je Podgrađe bilo živo naselje oficira, zanatlija i trgovaca vezanih za tvrđavu.

Najpoznatiji stanovnik ove kuće, Josip ban Jelačić, ostao je upamćen kao ban Hrvatske i austrijski general u vreme Revolucije 1848/49. godine. Upravo u tom periodu Petrovaradinska tvrđava i Novi Sad našli su se u središtu ratnih sukoba. 

2
Foto: Dnevnik.rs

Tokom juna 1849. godine, u borbama za kontrolu nad gradom i tvrđavom, Novi Sad je teško razoren artiljerijskim dejstvima, što je ostavilo dubok trag u istoriji grada. Jelačić je u tim događajima učestvovao kao jedan od glavnih zapovednika carskih snaga.

Spomen-ploča kao svedočanstvo

Iznad balkonskih vrata je spomen-ploča posvećena hrvatskom banu Josipu Jelačiću koji se u njoj rodio kao sin visokorangiranog austrijskog oficira. Postavljena je početkom XX veka i pre nekoliko godina obnovljena.

Na ploči je zapis: U ovom domu rodio se 16. listopada 1801. slavni hrvatski ban grof Josip Jelačić.

2
Foto: Dnevnik.rs

Kuća bana Jelačića u Petrovaradinu jeste više od obične memorijalne zgrade — ona je svedočanstvo doba velikih promena, arhitektonski svedok baroka u Vojvodini, i prostor koji povezuje sudbine ljudi, naroda i država u jednoj komplekskoj istorijskoj zajednici. 

Kroz njene zidove žive priče o revolucijama, idealima i borbama koje su oblikovale Evropu 19. veka, ali i više od toga - ona podseća na zajedničku, multikulturnu prošlost ovog dela Balkana.

Kuća Jelačića tokom 20. i 21. veka prolazila je kroz različite faze, od porodične stambene kuće do građevine pod zaštitom. Iako je više decenija bila u relativno lošem stanju, sa oštećenjima fasade i vlagom, napori za njenu obnovu i očuvanje imaju kontinuitet.

Fasada je rekonstruisana još 2012. godine povodom 200. godišnjice rođenja bana Jelačića, a proteklih godina dobijeni su i značajni ulozi lokalnih vlasti i institucija kulture u revitalizaciji objekta.

2
Foto: Dnevnik.rs

Poslednjih godina Vlada Republike Srbije finansirala je kupovinu dela objekta koji je potom ustupljen Hrvatskom nacionalnom vijeću u Srbiji sa namerom da se on pretvori u muzejsko-kulturni centar i prostor zajednice. 

Renovirani objekat obuhvata muzejsku postavku, kulturne delatnosti i kancelarijski prostor, sve sa ciljem da kuća postane živi spomen-dom koji čuva sećanje na Jelačića i istovremeno služi lokalnoj zajednici.

 

Projekat “Dvorci i velelepna zdanja Vojvodine – raskošni čuvari istorije“ realizuje Dnevnik Vojvodina press doo, a sufinansira Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Stavovi u podržanom projektu ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.        

Izvor:
Dnevnik
Pošaljite komentar