ZLATO NASTAVLJA USPON Analitičari očekuju skok iznad 5.000 dolara! U SRBIJU STIŽU NOVI ULAGAČI, a evo kako će se „zlatna groznica“ odraziti na domaće tržište
BEOGRAD: Globalno tržište zlata nastavlja snažan uzlazni trend i u 2026. godini, nakon istorijske 2025. u kojoj je cena ovog plemenitog metala porasla gotovo 70 odsto.
Poslednji rast izvazvan je i govorom američkog predsednika Donalda Trampa u Davosu.
Najnovija kretanja na svetskim berzama potvrđuju da interesovanje investitora za zlatom ne jenjava, dok pojedini analitičari prognoziraju da bi cena tokom ove godine mogla da dostigne i rekordnih 5.500 dolara po unci.
Cena zlata je ovih dana ponovo obara rekorde premašivši 4.800 dolara, dok investitori širom sveta traže sigurno utočište usled rasta geopolitičkih tenzija, trgovinskih sporova i pada realnih kamatnih stopa. Istovremeno, centralne banke nastavljaju da povećavaju zlatne rezerve, dok investitori sve više diverzifikuju portfelje dalje od dolara.
Ulazimo u fazu u kojoj zlato ponovo potvrđuje svoju ulogu ključnog faktora koji čuva kapital. Ovaj rast nije rezultat kratkoročne spekulacije, već kombinacije dugoročnih faktora - geopolitike, monetarne politike i promene strukture tražnje, izjavio je Dušan Gajić, suvlasnik kompanije Gold&Co.
Prema njegovim rečima, globalni trendovi se reflektuju i na domaće tržište.
Interesovanje za investicionim zlatom u Srbiji je u stalnom porastu, a ukupan promet na domaćem tržištu povećan je za oko 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Sve veći broj građana i investitora shvata značaj ovog ulaganja i okreće se fizičkom zlatu da se zaštiti od inflacije i drugih finansijskih rizika, rekao je Gajić koji sarađuje sa mrežom od preko 100 partnera širom Srbije.
On dodaje da je veći cenovni rang podstakao određeni broj postojećih investitora na realizaciju profita, ali i je i doveo do priliva novih ulagača koji prvi put ulaze na tržište investicionog zlata.
Primećujemo drugačiji profil investitora – od dugoročnih štediša do onih koji zlato koriste kao deo, mogu da kažem, prave strategije za raspolaganje imovinom, naveo je Gajić.
Analitičari ukazuju da je aktuelni ciklus rasta zlata snažno podržan institucionalnom potražnjom, pre svega kupovinama centralnih banaka, što prati i NBS, ali i pojačanim ulaskom privatnih investitora putem fizičkog zlata i investicionih fondova. Prema procenama međunarodnih institucija, značajan deo globalne potražnje dolazi iz zemalja poput Kine, Poljske, Kazahstana i Brazila, dok se deo kupovina centralnih banaka ne vidi u zvaničnim statistikama.
Zlato danas nije samo odgovor na inflaciju, već i na rastući osećaj nesigurnosti u globalnom finansijskom sistemu. Očekivanja da bi cena tokom 2026. mogla da se približi nivou od 5.500 dolara po unci vrlo su realna u ovakvom okruženju, zaključio je Gajić.