VIŠE OD VEKA TRAJANJA „ĐURE KIŠA” KAO SRCA RUSINSKOG IDENTITETA U ŠIDU Narod traje kroz kulturno-prosvetni život (VIDEO)
Kulturno-prosvetni život rusinske zajednice u Šidu već više od jednog veka ima svoje pouzdano uporište u radu društva koje danas nosi ime Kulturno-prosvetno društvo „Đura Kiš“.
Iako je formalno registrovano 2009. godine, njegovi koreni sežu duboko u 1920. godinu, kada je započelo kao Rusinska čitaonica – mesto okupljanja, obrazovanja i očuvanja identiteta jednog naroda. Tokom decenija menjalo je ime i organizacione oblike, ali ne i svoju suštinsku misiju – negovanje jezika, kulture i tradicije Rusina, uz otvorenost prema drugim zajednicama.
Danas, KPD „Đura Kiš“ predstavlja živ i dinamičan centar kulturnih dešavanja. Njegov rad oslanja se na posvećenost članova i podršku lokalnih i pokrajinskih institucija, ali i na snažan osećaj zajedništva koji se prenosi generacijama. Na čelu Društva nalazi se predsednik Zlatko Manjko, koji je za „Dnevnik” rekao da su tokom prošle godine realizovali bogat program aktivnosti.
– Starija pevačka grupa i orkestar, kao okosnica umetničkog rada, nastupali su širom regiona, od Ruskog Krstura i Kucure do Vrbasa i Bačinaca, predstavljajući rusinsku pesmu i muzičku tradiciju. Sedamdesetih i osamdestih godina smo putovali po bivšoj Jugi, da bismo tek 1996. godine prvi put izašli van tih granica i obišli Ukrajinu. Bili smo u Užgorodu, i nastupali za Dan državnosti. Kasnije, 2010. godine smo obišli Poljsku i Slovačku – priča Manjko, dodavši da ti nastupi nisu samo kulturni događaji, već i mostovi koji povezuju zajednice i čuvaju identitet u savremenom okruženju.
Značajno mesto u radu Društva zauzima i rad sa decom. Kroz nastavu rusinskog jezika i kulturne radionice, najmlađi članovi imaju priliku da uče o svom poreklu, običajima i jeziku. Njihovo učešće na manifestacijama i takmičenjima pokazuje da tradicija ima budućnost, uprkos izazovima savremenog vremena.
– Društvo neguje i bogatu tradiciju organizovanja manifestacija. Naime, Rusinski bal vuče korene još iz perioda pre Drugog svetskog rata, a danas okuplja članove i goste u duhu zajedništva. Godišnji koncert, održan u decembru, predstavlja krunu rada svih sekcija, dok obeležavanje 17. januara, Dana Rusina, ima poseban značaj kao simbol identiteta i istorijskog kontinuiteta. Pored kulturnih aktivnosti, razvijamo sportski i obrazovni segment – poručuje naš sagovornik.
Ipak, iza svih uspeha stoje i izazovi. Osamdesetih godina brojali su najviše članova, koje je danas znatno smanjeno. Nedostatak mladih u pojedinim sekcijama, posebno folklornoj, ostaje jedan od ključnih problema sa kojima se hrabro hvataju u koštac, stoga se Manjko nada da će u skorijoj budućnosti ponovo uspeti da pokrenu folklornu sekciju.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.