VRAĆA SE ODUZETA IMOVINA U CRNOJ GORI Otvoren put za povratak vlasništva crkvama i verskim zajednicama ISTORIJSKA TAČKA NA PLJAČKU
PODGORICA: Zakon o statusu potomaka porodice Petrović Njegoš predstavlja više nego snažan podstrek države procesu restitucije u Crnoj Gori i vraćanja imovine porodicama, zadužbinama, crkvama i verskim zajednicama, oduzete kroz istoriju pod izgovorom različitih ideoloških i političkih argumenata.
To kaže predsednik Komisije za povraćaj i obeštećenje Bar Božidar Čarmak, nakon što je Skupština Crne Gore sinoć usvojila predloge Zakona o statusu potomaka Dinastije Petrović Njegoš, čije su predložene izmene prošle godine izazvale buru u javnosti.
Čarmak je u saopštenju naveo da smatra da je predsednik Skupštine Andrija Mandić postupio „hrabro i državnički“ kada je ovaj predlog zakona stavio na dnevni red i faktički objavio početak sveobuhvatnog zakonodavnog procesa.
"Cilj je imovinska i društvena rehabilitacija svih pojedinaca i društvenih grupa pogođenih provođenjem pravnog i administrativnog nasilja nad imovinom, pod izgovorom ideoloških i političkih razloga. Bez obzira što je postupak restitucije započet pre više od 20 godina, evidentno je da je u državnoj upravi on do sada sprovođen nevoljno, u lošem zakonodavnom ruhu koje ne omogućava delotvoran proces restitucije. Ilustracije radi, predviđeni posebni zakon za restituciju crkvama i verskim zajednicama nikada i nije donet ironično dugo, za preko 20 godina od dana zakonske obaveze“, istakao je Čarmak.
Kazao je da kroz taj postupak država shvata da je proces restitucije jednako važan kapitalni projekat kao što je to autoput i druga inženjerska infrastruktura, jer je to pitanje delotvornog demokratskog odnosa prema privatnoj svojini i sposobnosti države da zaštiti privatnu svojinu.
„Ovde ne treba zažmuriti i pred potrebom značajne izmene procesnih odredbi Zakona o povraćaju i obeštećenju koji se primenjuje na fizička i pravna lica, jer je to jedini delotvorni način da se stavi tačka na postupak restitucije koji formalno traje preko 20 godina. Stoga, Zakon o statusu potomaka porodice Petrović Njegoš ne predstavlja izolovani primer imovinske i društvene rehabilitacije jedne porodice, već je to početak sistemskog zakonodavnog procesa koji je lekovit za društvo i zdrav za budući odnos države prema privatnoj svojini“, rekao je.
Čarmak je dodao i da je taj zakon shvaćen kao najava suštinske i sveobuhvatne poruke da se u Crnoj Gori ne može desiti da privatni vlasnici, preduzetnici, crkve i verske zajednice, porodice i pojedinci budu na ideološkom i političkom udaru kroz mere pravnog, administrativnog i imovinskog nasilja i da je na takve političke aktivnosti u Crnoj Gori stavljena istorijska tačka koju niko u budućnosti neće moći izbrisati i zanemariti.
Rekao je i da usvojeni zakon izgleda kao početak imovinske sigurnosti iza koje stoji država, bilo da je u pitanju dinastija Petrović Njegoš, Karađorđević, Srpska Pravoslavna Crkva, Katolička Crkva, Islamska zajednica, Jevrejska zajednica, ugledna porodica, pojedinac, intelektualac, privrednik ili neko treći „ko pod lakim ideološkim izgovorima postao meta imovinskog nasilja u organizaciji države, odnosno ideološke grupacije koja je na njenom čelu“.
„Usvajanje ovog restitucionog zakona dobar i presudan korak za sve ono što sledi i čeka nerešeno u oblasti slobode privatne svojine koja je jednako važna za sve, kao i sve one koji će u budućnosti svoju privatnu svojinu donositi u Crnu Goru i doprinositi bogatstvu države“, zaključio je Čarmak, prenosi podgorički portal Borba.