EKONOMNSKA AKTIVNOST JAČA Srpska ekonomija ostala otporna uprkos jačanju spoljnih i domaćih izazova OVO SU NAJNOVIJI ZAKLJUČCI MMF-a
Rat na Bliskom istoku negativno utiče na globalna tržišta, ali je srpska ekonomija ostala otporna uprkos jačanju spoljnjih i domaćih izazova, ocenio je Odbor izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji je danas doneo odluku o uspešnom završetku trećeg razmatranja sprovođenja ekonomskog programa sa Srbijom podržanog Instrumentom za koordinaciju politika (Policy Coordination Instrument - PCI).
Nakon privrednog rasta od dva odsto u 2025. godini, ekonomska aktivnost je ojačala početkom 2026. godine, dok je ukupna inflacija ostala umerena i u okviru ciljanog raspona Narodne banke Srbije od tri odsto ± 1,5 procentnih poena, objavljeno je na sajtu Međunarodnog monetarnog fonda.
"Ispunjeni su svi kvantitativni ciljevi za kraj 2025. godine u vezi sa fiskalnim deficitom, tekućom primarnom potrošnjom i neto međunarodnim rezervama. Napredak je ostvaren i u sprovođenju fiskalnih strukturnih reformi, pri čemu su svi reformski ciljevi realizovani na vreme", kažu iz MMF-a.
Međunarodni monetarni fond predviđa rast Srbije od oko 2,8 odsto u 2026. i ubrzanje na četiri odsto u 2027. godini.
Iz Fonda poručuju da kredibilitet ekonomskih politika u okviru PCI programa ostaje ključan za očuvanje poverenja, dok fiskalna politika treba da ostane usmerena na ograničenje deficita od tri odsto BDP-a tokom ove i naredne godine, uz poštovanje fiskalnih pravila o javnim zaradama i penzijama.
Prema oceni Međunarodnog monetarnog fonda, mere za ublažavanje posledica energetskog šoka treba da budu privremene i ciljano usmerene.
"Nedavna smanjenja akciza na gorivo trebalo bi da budu ukinuta do jula 2026. godine u osnovnom scenariju, prema kojem cene nafte ostaju približno na sadašnjem nivou. Dugotrajno subvencionisanje potrošnje goriva bilo bi tržišno iskrivljujuće, socijalno nepravedno i fiskalno skupo", tvrde iz MMF-a.
Međunarodni monetarni fond savetuje nastavak fiskalne strukturne reforme radi jačanja upravljanja javnim investicijama, fiskalne transparentnosti i poreske administracije.
"Potrebno je zadržati restriktivan pristup monetarnoj politici i pažljivo pratiti kreditna kretanja kako bi se ograničili inflacioni i finansijski rizici", navodi se u izveštaju.
Monetarna politika treba da ostane restriktivna, a po potrebi i dodatno pooštrena ukoliko inflaciona očekivanja porastu, pojave se sekundarni efekti ili inflacija pređe gornju granicu ciljanog raspona.
"Kontinuirana reforma energetskog sektora postaje sve važnija zbog povećanih rizika po energetsku bezbednost i visokih cena energije. Jačanje finansijskog položaja energetskih javnih preduzeća ključno je za obezbeđivanje sredstava za neophodne investicije, očuvanje energetske sigurnosti i smanjenje fiskalnih rizika. Restrukturiranje EPS-a treba ubrzati radi blagovremenog smanjenja broja zaposlenih i jačanja korporativnog upravljanja pre velikih planiranih investicija", navodi se u izveštaju MMF-a.
Međunarodni monetarni fond preporučuje da se nastavi sa ciljanom pomoći energetski ugroženim domaćinstvima i da se odlučno reši dugotrajno neplaćanje računa za energiju.
"MMF pozdravlja plan vlasti da izmeni Zakon o sprečavanju korupcije kako bi se obaveza prijavljivanja imovine proširila na direktore i članove upravnih odbora javnih preduzeća. Unapređenje efikasnosti sudskog rešavanja sporova takođe je važno za investicionu klimu, a digitalizaciju pravosuđa treba dopuniti analizom uskih grla u rešavanju privrednih i upravnih sporova", navodi se u izveštaju.
Međunarodni monetarni fond ocenjuje da bi vlasti u Srbiji trebalo da očuvaju fleksibilnost tržišta rada tokom usklađivanja radnog zakonodavstva sa pravilima Evropske unije.
"Reforme koje olakšavaju trgovinu dodatno bi podržale evropske integracije Srbije", navodi MMF između ostalog u saopštenju povodom završetku trećeg razmatranja sprovođenja ekonomskog programa sa Srbijom podržanog Instrumentom za koordinaciju politika (Policy Coordination Instrument - PCI).