KRAJ AGONIJE U MIRIJEVU: Usvajanje plana za Bajdinu padinu donosi rešenje za divlju gradnju, fekalije, a stiže i nova zelena zona
Plan detaljne regulacije (PDR) za područje Bajdine padine, koji obuhvata 66 hektara, napokon je došao na usvajanje, čime se posle dužeg čekanja konačno reguliše ova površina u Mirijevu koja je trenutno potpuno zapuštena i pretvorena u ekološku crnu rupu.
Dok građani Mirijeva godinama trpe nesnosan smrad i preteću zarazu, neke opozicione stranke i "ekološki" aktivisti uporno pokušavaju da opstruiraju usvajanje ovog plana. Njihova ideja je da na Bajdinoj padini ostane samoniklo šiblje i korov, pod lažnim izgovorom da će to vremenom prerasti u šumu. Međutim, ovakvim populističkim potezima oni potpuno zanemaruju činjenično stanje na terenu, ali i prava građana.
Zemlja pripada građanima, a ne strankama
Glavna činjenica koja se namerno gura pod tepih jeste da je kompletna teritorija Bajdine padine u privatnom vlasništvu preko 500 porodica, mahom starosedelaca Mirijeva. Ovi ljudi godinama ispaštaju, plaćajući visoke poreze za građevinsko zemljište koje ne mogu da privedu nameni zbog nedostatka regulative, dok se njihove parcele pretvaraju u divlje deponije pune smeća i fekalija.
Potpuno se zanemaruje i zakonska činjenica da se Generalnim urbanističkim planom Beograda, kao i Planom generalne regulacije sistema zelenih površina, kompletna teritorija Bajdine padine već godinama predviđa za građevinsko zemljište. Predmetnim Planom detaljne regulacije (PDR) grad zapravo samo postupa po postojećim i važećim planskim aktima, čime konačno ispunjava svoje zakonske obaveze prema vlasnicima parcela.
Odsustvo plana hrani divlju gradnju i fekalna jezera
Protivnici urbanizacije se predstavljaju kao spasioci prirode, ali istina je potpuno suprotna. Ostavljajući ovu lokaciju bez usvojenog plana, samo se stimuliše i intenzivira neplanska divlja gradnja. Zbog trenutnog haosa i odsustva kanalizacije, nelegalni objekti ispuštaju otpadne vode direktno u prirodu, formirajući takozvana "jezera fekalija" koja ozbiljno ugrožavaju zdravlje i bezbednost stanovnika.
Usvajanje PDR-a je jedini način da se ovaj prostor infrastrukturno opremi, poveže kanalizacionom i vodovodnom mrežom sa gradskim sistemom i dobije moderne saobraćajnice koje će Mirijevo konačno povezati sa Bulevarom kralja Aleksandra.
Grad postigao istorijski dogovor: Sadi se 15 hektara prave šume!
Umesto korova i deponija koje trenutno dominiraju ovim prostorom, ovim planom je predviđeno čistih 15 hektara šume koja će planski biti zasađena na mestu gde je sada u većini slučajeva uopšte nema.
Ono što predstavlja ogroman uspeh za Grad Beograd jeste činjenica da je za tih 15 hektara grad uspeo da dobije saglasnost vlasnika da njihovo zemljište neće biti građevinsko, već da će tu ostati zelena površina. Upravo plansko sađenje drveća sa dubokim korenskim sistemom predstavlja jedini stručni i efikasan način da se trajno stabilizuje tlo i spreče klizišta koja višedecenijski prete Bajdinoj padini.
Vreme je da se prestane sa politizacijom ekologije na štetu naroda. Bajdina padina trenutno nije nikakva "ekološka oaza", već zapuštena deponija. Usvajanje Plana detaljne regulacije nije nikakav atak na prirodu, već spas za Mirijevo, vraćanje pravde starosedeocima i jedini put da ovaj deo Beograda dobije infrastrukturu, čistu sredinu i prave, uređene šume.