ŠVAJCARCI NA REFERENDUMU O NEUTRALNOSTI Planiraju da svoje nemešanje u svetske konflikte učine još strožijim, u strahu da "TREĆI SVETSKI RAT MOŽDA NIJE TAKO DALEKO"
Građani Švajcarske će na referendumu sledećeg meseca odlučivati da li da odobre stroži oblik neutralnosti koji bi njihovoj zemlji onemogućio uvođenje ekonomskih sankcija ili saradnju sa NATO.
Plakati sa prikazima golubova mira i pozivima biračima da odbace rat pojavili su se širom alpske zemlje u kampanji koja je dobila podršku Kremlja, ali je izazvala strahovanja da bi mogla da izoluje Švajcarsku od njenih evropskih suseda.
Istraživanja javnog mnjenja ukazuju na to da će birači odbaciti predlog. Prema jednom nedavnom istraživanju, 62 odsto ispitanika protivi se predlogu, dok ga podržava 36 odsto. Međutim, pošto pristalice promene troše više novca na kampanju od zagovornika postojećeg stanja, razlika bi mogla da se smanji, rekao je istraživač javnog mnjenja Fabio Vaserfalen.
Švajcarska neutralnost, međunarodno priznata od 1815. godine i deo ustava zemlje od 1848. godine, omogućila je Švajcarskoj da ostane izvan oba svetska rata.
Međutim, taj status je sada ugrožen nakon što je Švajcarska uvela sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu 2022. godine, rekao je Kristof Bloher, veteran švajcarske politike i pristalica desničarske Švajcarske narodne partije (SVP), koja podržava kampanju.
"Švajcarska nije ratovala 200 godina zato što je ostala trajno naoružana i neutralna", rekao je Bloher Rojtersu u intervjuu.
Pristalice predloga: Švajcarka neutralnost se narušava
Uslovi švajcarske neutralnosti nisu izričito navedeni u ustavu. Njeno područje primene definisano je Haškom konvencijom iz 1907. godine, prema kojoj neutralne zemlje ne smeju dozvoliti vojnu upotrebu svoje teritorije i moraju biti nepristrasne prema stranama u sukobu.
Bloher, koji je predvodio uspešne kampanje protiv bližeg povezivanja sa Evropskom unijom, rekao je da se neutralnost podriva i da Rusija sada vidi Švajcarsku kao stranu u sukobu zbog sankcija.
"Treći svetski rat možda i nije toliko daleko, a tada će biti važno da li smo kredibilno neutralni ili ne", rekao je.
U raspravu se uključilo i rusko Ministarstvo spoljnih poslova. Portparolka Marija Zaharova kritikovala je Švajcarsku u objavi na društvenim mrežama zbog usklađivanja svojih sankcija sa sankcijama EU.
"U pravnom smislu, 'fleksibilna neutralnost' znači da neutralnosti uopšte nema", rekla je Zaharova, koja se i sama nalazi pod švajcarskim sankcijama.
Kampanja želi da se u ustav unese odredba prema kojoj Švajcarska ne može da se pridruži nijednom vojnom ili odbrambenom savezu niti da sa njim sarađuje, osim ako bude napadnuta, kao i da se uzdrži od uvođenja sankcija osim ako ih ne odobri Ujedinjene nacije.
Protivnici predloga: Promena nije potrebna
Švajcarska vlada i većina političkih stranaka, osim SVP-a, protive se predlogu. Ministar spoljnih poslova Ignacio Kasiz rekao je da bi on ugrozio nacionalnu bezbednost i onemogućio Švajcarskoj da održava vojne vežbe sa NATO.
"Mogli bismo samo da izdajemo verbalne osude, ali da ne preduzimamo nikakve konkretne mere, što bi svakako izazvalo veliki problem sa našim susedima", rekao je Kasiz na konferenciji za novinare.
Vladini pravni stručnjaci rekli su da nema potrebe menjati ono što nazivaju uspešnom formulom, koja je u skorije vreme, tokom sukoba sa Iranom, uključivala i zabranu preleta američkih vojnih aviona preko Švajcarske.
"Neutralnost je jasno definisana i shvaćena širom sveta", rekao je Franc Perez, šef odeljenja za međunarodno pravo u Ministarstvu spoljnih poslova. "Sprovođenje ovih mera ne bi učinilo Švajcarsku neutralnijom."
Laurent Gecel, politikolog sa Univerziteta u Bazelu, rekao je da bi plakati kampanje sa porukom "Ne ratu, da neutralnosti" mogli biti privlačni biračima koji možda ne razumeju u potpunosti kako se neutralnost primenjuje.
"Neutralnost nije dogma", dodao je. "Ima smisla da Švajcarska bude neutralna, ali način na koji to sprovodi treba da bude prepušten odluci vlade, a ne utvrđen u ustavu."
Referendum će biti održan 27. septembra.