U SREMU I JUŽNOM BANATU CENE NJIVA DUPLIRANE Evo gde su u Vojvodini najskulje oranice, a gde je potrebno izdvojiti najmanje novca
Kupujte njive, ne proizvode se, kaže stara engleska poslovica koja potvrdu dobija i na vojvođanskom primeru.
Oranice danas vrede znatno više nego pre desetak godina, a ako zavirimo u cene iz 2017. i 2026. godine, vidi se dugoročni rast vrednosti, mada se cene značajno razlikuju od okruga do okruga.
Njive su ostale osnov proizvodnje hrane, ali su za vlasnike postale i značajna investiciona imovina
Prema podacima za prvo polugodište 2026. godine, prosečna cena njive u Vojvodini iznosila je 121,4 evra po aru, odnosno oko 12.140 evra po hektaru. Medijana je bila 118,6 evra po aru. U odnosu na prvo polugodište 2025. godine, prosečna cena povećana je za 3,25 odsto.
Najskuplje njive u Vojvodini i dalje su u Južnobačkom i Sremskom okrugu. U Sremu je prosečna cena dostigla 150,1 evro po aru, odnosno oko 15.010 evra po hektaru, što je za 15,94 odsto više nego godinu dana ranije.
7.600 evra u Sremu koštale njive, a sada 15.010 evra
U Južnobačkom okrugu prosečna cena iznosila je 142,5 evra po aru, odnosno 14.250 evra po hektaru. Međutim, za razliku od Srema, cena je na međugodišnjem nivou pala za 5,24 odsto.
Sledi Južnobanatski okrug, sa prosečnih 119,6 evra po aru, dok je Severnobački na 115,4 evra. U Zapadnobačkom okrugu prosek je bio 113,9 evra, u Srednjem Banatu 98,8, a u Severnom Banatu 87,4 evra po aru.
Zanimljivo je da se redosled okruga po cenama donekle razlikuje kada se posmatraju širi rasponi cena zemljišta. Najviša zabeležena vrednost u Vojvodini iznosi 15.900 evra po hektaru, u Južnobačkom okrugu. U Severnobačkom maksimum je 13.900, u Sremskom takođe 13.900, dok je u Zapadnobačkom 12.900 evra po hektaru.
Poređenje sa 2017. godinom posebno je značajno jer pokazuje koliko je u međuvremenu promenjena vrednost najvažnijeg poljoprivrednog resursa u Vojvodini.
12.140 evra po hektaru sada prosečna cena njive u Vojvodini
U Južnobačkom okrugu prosečna cena hektara 2017. godine iznosila je 10.300 evra, dok je u prvom polugodištu 2026. dostigla 14.250 evra. To je povećanje od 3.950 evra po hektaru, odnosno 38,3 odsto.
U Zapadnobačkom okrugu cena je sa 7.500 evra po hektaru u 2017. porasla na 11.390 evra u prvoj polovini 2026. godine. Hektar je, dakle, poskupeo za 3.890 evra, odnosno 51,9 odsto.
Ozbiljan rast zabeležen je u Sremskom okrugu. Prosečna cena hektara sa 7.600 evra u 2017. povećana je na 15.010 evra u prvom polugodištu 2026. godine. Za devet godina cena je porasla za 7.410 evra, odnosno 97,5 odsto – praktično je udvostručena.
U Srednjem Banatu prosečna cena je sa 6.200 evra po hektaru porasla na 9.880 evra. To predstavlja povećanje od 3.680 evra, odnosno 59,4 odsto.
Najviše se trgovalo po Banatu
Podaci pokazuju i da se u prvoj polovini ove godine zemljom najviše trgovalo u Južnom Banatu.
U tom okrugu je u 1.099 podataka o kupoprodajama, najviše među vojvođanskim okruzima. Slede Južnobački sa 833 i Sremski sa 802 kupoprodaje.
Posebno je zanimljiv jug Banata. Tamo je prosečna cena hektara 2017. godine bila svega 5.700 evra, dok je u prvoj polovini 2026. dostigla 11.960 evra. To je povećanje od 6.260 evra po hektaru, odnosno čak 109,8 odsto – cena je više nego udvostručena.
Kada se uporede podaci iz 2017. i 2026. godine, jasno se vidi da je poljoprivredno zemljište u Vojvodini tokom protekle decenije postalo jedan od najvrednijih oblika imovine. Njive su ostale osnov proizvodnje hrane, ali su za vlasnike postale i značajna investiciona imovina.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.