PAORI ZABRINUTI! SUŠA BLOKIRALA OBRADU POLJA ZA JESENJU SETVU Bez ozbiljnije kiše nema ulaska u njive; Evo šta još muči ratare
Velika suša tokom leta odložila je pripremu oranica za predstojeću jesenju setvu ozimih biljnih kultura i unela zabrinutost kod poljoprivrednika za početak nove ekonomske godine u poljoprivredi, nakon što su klimatske promene značajno umanjile prinose jarih kultura.
Mada smo na pragu oktobra, duž oranica još nisu preorani žetveni ostaci, jer suva i topla klima bez padavina poljoprivrednicima smeta da krenu u obradu zemljišta radi početka jesenje setve ozimih biljnih kultura. Procene poljoprivrednika su da treba minimum 30 litara kiše po kvadratnom metru da bi se donekle ublažila suša i isušenoj zemlji popravila vlažnost na površini od svega nekoliko santimetara, i omogućila obrada zemljišta posle ubiranja prolećnih jarih useva.
Ulazak poljoprivrednih mašina u uslovima suše može dodatno da isuši zemlju, ošteti mašine i potroši znatno veću količinu goriva od uobičajene kada u zemljištu ima vlage (ratar Saša Atanasković)
Po rečima poljoprivrednika Saše Atanaskovića iz Turije, za „Dnevnik“, ulazak teške mehanizacije u suvu i ispucalu zemlju predstavlja višestruki rizik od kojeg samo poljoprivrednici mogu da imaju štete.
– Ulazak poljoprivrednih mašina može dodatno da isuši zemlju, ošteti mašine i potroši znatno veću količinu goriva od uobičajene kada u zemljištu ima vlage. U ovakvim klimatskim uslovima nemoguće je odraditi klasičnu pripremu zemljišta. Zemlja je suva i pri prolasku tanjirače po brazdama stvaraju se grudve koje se kasnije teško mogu usitniti prilikom setve – naglašava Atanasković.
– Zato ne treba ulaziti u njive dok ne bude kiše i ne treba po svaku cenu držati se setvenog kalendara. Mada je optimalni rok za setvu ozimih useva pšenice i ječma od 5. oktobra do 25. oktobra, odavno se ne ravnamo prema njemu, već gledamo koliko su oranice vlažne i slušamo vremensku prognozu.
Za repicu prošao optimalan rok
Rok za setvu uljane repice je prošao još 25. septembra, ali i kod uljarice stručnjaci navode da je još nije kasno sejati.
Po rečima dr Ane Marjanović - Jeromele sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, u kasnijoj setvi potrebno je povećati količinu semena do oko 20 procenata, sejati na dubini od oko dva do tri santimetra i obavezno oranicu posle setve valjati kembridž valjkom, da bi seme bilo blizu zemlje i iskoristila se vlaga.
- Jedna od najvažnijih preporuka pred zasnivanje useva jeste da se uzmu reprezentativni uzorci zemljišta i obavi agrohemijska analize - kazala je dr Marjanović - Jeromela. - Treba izbeći rutinsko sprovođenje tehnologije. Visoke temperature i nedostatak padavina zahtevaju da se svaka mera – od obrade i đubrenja do određivanja roka, dubine i norme setve – prilagodi konkretnoj parceli i trenutnim uslovima. Nije svrha samo posejati repicu, već obezbediti brzo i ujednačeno nicanje i formiranje snažnog, ujednačenog useva sa dobro razvijenim korenovim sistemom.
Naučni savetnik u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo dr Vladimir Aćin kazao je da se već nekoliko godina pšenica seje i početkom, pa i sredinom novembra.
– Prilikom setve u ovim klimatskim uslovima treba primenjivati redukovanu obradu, izbegavati duboko oranje jer ono izvlači vlagu i, da se ne bi remetio površinski sloj zemljišta, koristiti tanjirače i grubere prilikom pripreme zemljišta za setvu.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.