KAKO ĆE SE SUBOTIČANI GREJATI OVE ZIME Toplana spremna, drva i ugalj skuplji, a gas još nepoznanica
Kako ćemo se grejati ove zime? Za nešto više od dve nedelje počinje nova grejna sezona, a Subotičani već prave računicu.
Oni koji su priključeni na daljinsko grejanje mogu da računaju na istu cenu, domaćinstva koja koriste drva i ugalj ove godine plaćaće više, dok će deo građana koji se greje na prirodni gas trošak pratiti kroz potrošnju u kilovat-satima.
U JKP „Subotička toplana“ pripreme za novu sezonu su pri kraju. Tokom prethodnih četiri i po meseca, od prvomajskih praznika, trajali su remont i revitalizacija proizvodnih i distributivnih kapaciteta.
„Pauzu u grejanju iskoristili smo radno, u smislu sprovođenja svih potrebnih, prethodno planiranih aktivnosti na remontu proizvodnih i distributivnih kapaciteta, kako bi se postigla što veća pouzdanost i raspoloživost resursa“, kažu u JKP „Subotička toplana“.
Od 15. septembra traju funkcionalne, odnosno hladne probe. Proveravaju se prethodno izvedeni radovi i svi delovi sistema pre početka zagrevanja.
„Vrše se hladne probe, odnosno probe svih segmenata sistema pre paljenja, što je izuzetno bitno sa bezbednosnog aspekta“, navode u „Subotičkoj toplani“.
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, ali toplana od 1. oktobra mora da bude spremna za raniji početak rada. Ako tri dana uzastopno temperatura u 21 čas bude ispod 12 stepeni, stvaraju se uslovi za početak proizvodnje i isporuke toplotne energije.
Za korisnike daljinskog grejanja najvažnija je informacija da cena ostaje ista. U toplani navode da je urađena provera usklađenosti cene proizvodnje i distribucije sa ulaznim troškovima i da za početak grejne sezone nema potrebe za povećanjem cene.
Dok se sistem daljinskog grejanja priprema za prve hladne dane, na stovarištima u Subotici već se kupuje ogrev. Drva ima dovoljno, ali su skuplja nego ranije.
Cena ogrevnog drveta trenutno je između 10.500 i 11.000 dinara po prostornom metru. U tu cenu uračunati su piljenje i prevoz, a kupcima su dostupni bagrem, bukva, hrast, grab i cer. Paleta unapred pripremljenog drveta košta oko 22.000 dinara sa prevozom.
„Posebno kod drveta, u zadnjih mesec dana su podosta poskočile cene, i iz više razloga. Najveći problem je cena goriva, dovoz i transport, i sama seča šume“, kažu na stovarištima u Subotici.
Prodavci kao jedan od razloga za rast cena navode i posledice požara koji su tokom prethodnog perioda zahvatili Srbiju.
„Mnogo šume gde je bilo predviđeno da se seče za ogrev, nažalost, otišlo je u dim. Tako je nastao vakuum na tržištu i to je automatski povećalo i nabavnu cenu“, navode na stovarištima.
Kod uglja je situacija nešto stabilnija. Crnogorski i pljevaljski ugalj trenutno koštaju oko 21.000 dinara po toni, bosanski lignit iz Kreke 18.500 dinara, dok je prošle godine bio 18.000. Ugalj iz Banovića je između 23.000 i 23.500 dinara po toni.
„Primorani smo da ugalj uvozimo iz inostranstva. Nama su trenutno najpovoljniji Bugarska i Bosna“, kažu na stovarištima.
Zbog većih troškova transporta, neke vrste uglja poskupele su od 500 do 1.000 dinara po toni. Prodavci kažu da trenutno imaju dovoljne količine, ali da je potražnja poslednjih dana pojačana.
„Zadnjih, posebno ove sedmice, oseća se priliv para, posebno kod penzionera, kojima je itekako dobro došla ta pomoć koju je država dala, u zavisnosti od 20.000 do 35.000 dinara. Mogu reći da ljudi, kako ko dobija, umesto da kupi do sada jednu tonu uglja, sad kupuje po dve, tri, hvaleći se: ‘Hvala Bogu, dobili smo pare’“, kažu na stovarištima u Subotici.
A za domaćinstva koja koriste prirodni gas, računica zavisi od potrošnje. Cena gasa za javno snabdevanje domaćinstava je regulisana, a za ovaj deo tržišta cenu određuje Agencija za energetiku Srbije. JKP „Suboticagas“ navodi da na formiranje cene utiču, između ostalog, kretanje kursa dolara, cena derivata nafte i karakteristike distributivnog sistema.
Prema poslednjoj objavljenoj odluci AERS za javno snabdevanje, prosečna cena prirodnog gasa za domaćinstva i male kupce iznosi 4,08 dinara po kilovat-satu bez poreza i taksi, odnosno 4,50 dinara sa porezima i taksama.
To znači da će i za one koji se greju na gas konačan račun zavisiti pre svega od toga koliko će tokom zime potrošiti. AERS je za sezonu 2026/2027. računao da je za prosečno izolovan stan od 60 kvadratnih metara, uz 20 stepeni u prostoru, 16 sati grejanja dnevno tokom 180 dana potrebno oko 9.000 kilovat-sati energije.
Tako se pred novu sezonu računica razlikuje od kuće do kuće. Za korisnike daljinskog grejanja cena za sada ostaje ista, kupci drva i uglja plaćaju više nego ranije, dok će domaćinstva na gas svoj trošak najviše osetiti kroz količinu potrošenog energenta.
S. Iršević