NE MORATE VIŠE DA BUDETE „ZAROBLJENI” U PAKETU JEDNOG OPERATORA Internet kod jednog, TV kod drugog, a može i na telefonu
Ponekad korisnik tek kada nešto krene naopako shvati šta zapravo plaća i na šta je ugovorom obavezan.
Jedna korisnica poznata redakciji, koja je posle gašenja Orionove usluge migrirana na MTS, suočila se s nizom tehničkih problema. Usluga nije bez problema preneta na novu platformu, prijava na aplikaciju nije funkcionisala kako treba, a rešavanje problema potrajalo je duže nego što je očekivala.
Tražeći drugo rešenje, pošla je od pretpostavke da, ako na adresi nema kabla drugog operatera, nema ni izbora. A onda je proverila ugovor i shvatila da više nema ugovornu obavezu. Drugim rečima – slobodna je kao ptica na grani.
Ispostavilo se da pitanje više nije samo: „Ko ima kabl u mojoj ulici?“, već i: „Ko može da mi obezbedi stabilan internet i od koga želim da kupim televizijski sadržaj?“
Da su korisnici u Srbiji i dalje snažno vezani za paket-usluge pokazuju podaci RATEL-a. Paketi se gledaju u oko 72,2 odsto domaćinstava
To je posebno važno za stanovnike prigradskih i ruralnih naselja, gde optička i kablovska mreža često nisu razvijene kao u gradskim zonama. Nekada je izbor bio jednostavan – uzmeš paket onoga čiji je kabl stigao do kuće. Danas internet može da stigne i preko mobilne mreže, dok se televizijski program isporučuje preko interneta, takozvanom OTT tehnologijom. Provajder televizije, dakle, ne mora da bude i vlasnik internet veze.
A1, na primer, nudi KućniNet preko svoje mobilne mreže, pa tamo gde postoji dovoljno dobar signal nije potrebno razvlačiti optički ili koaksijalni kabl do kuće. Kod klasičnog KućniNet paketa brzina ide do 50/10 Mbps, a dostupnost se proverava za konkretnu adresu.
A1 istovremeno nudi Xplore TV kao zasebnu uslugu i navodi da je mogu koristiti i oni koji nisu A1 korisnici. Osnovni paket trenutno košta 1.449 dinara mesečno uz ugovornu obavezu, dok Xplore TV Plus košta 2.149 dinara i uključuje HBO i Cinemax kanale. To znači da je moguća kombinacija interneta jednog operatera i A1 televizije.
Mladi su odavno na drugom ekranu
Reuters Institute je u Digital News Report-u za Srbiju 2025. utvrdio da čak 45 odsto mladih od 18 do 24 godine koristi TikTok za vesti, a približno isti procenat Instagram. Zato je za mlađeg korisnika sve prirodniji model: plati dobar internet, a sadržaj biraj sam. Televizijski paket, ako mu uopšte treba, postaje samo jedna od aplikacija.
Sličan model ima i Yettel. Njihov TV Basic može da se gleda preko Yettel TV Box-a, Smart TV-a, telefona ili računara „na bilo kojoj mreži“. Kompanija navodi da ne može da odgovara za kvalitet interneta koji korisnik dobija od drugog operatera. Preporučena minimalna brzina je 5 Mbps po uređaju.
TV Basic trenutno košta 2.799 dinara mesečno uz ugovor od 12 meseci, ali postoji i varijanta bez ugovorne obaveze, koja se plaća karticom za 30 dana i može da se otkaže.
Postoji i mogućnost na koju su mnogi gotovo zaboravili – krovna ili sobna antena
I Telekom Srbija ima televiziju koja više nije vezana za klasičan TV priključak – MOVE. MTS ga reklamira uz poruku „zaboravi na kablove“, jer su za gledanje potrebni uređaj i internet konekcija. MOVE radi na mobilnom telefonu, tabletu, računaru, Smart i Android televizorima, a nije neophodno imati MTS televiziju.
Ipak, MOVE se aktivira uz neku drugu MTS uslugu – postpejd mobilni broj, kućni ili mobilni internet ili fiksnu telefoniju. Dakle, nije potreban MTS internet niti MTS kablovska televizija, ali korisnik mora već biti njihov korisnik po jednom drugom osnovu. Ugovorna obaveza za sam MOVE nije neophodna.
Postoji i mogućnost na koju su mnogi gotovo zaboravili – krovna ili sobna antena. Srbija koristi digitalni zemaljski DVB-T2 signal, pa se preko antene, bez interneta, mogu primati besplatni nacionalni, regionalni i lokalni programi.
Telekom preko iste zemaljske infrastrukture ima i uslugu Antena Plus, u čijoj su ponudi, između ostalog, Arena Sport i Arena Premium kanali. Zvanična lista MTS-a trenutno sadrži Arena Sport 1–8 i Arena Premium 1–3.
Da su korisnici u Srbiji i dalje snažno vezani za paket-usluge pokazuju podaci RATEL-a. U 2025. godini penetracija paketa usluga dostigla je oko 72,2 odsto domaćinstava. Regulator navodi da operator koji prodaje paket ne mora nužno da bude vlasnik svakog dela infrastrukture preko koje se usluga pruža – u praksi se koriste i veleprodajni proizvodi i infrastruktura drugih operatora.