Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

VEŠTAČKA INTELIGENCIJA OSVAJA I PLASTENIČKU PROIZVODNJU „Veliki brat” za cveće i kornišone

05.04.2026. 11:45 11:51
Izvor:
Dnevnik
Александар С. Атанасковић
Foto: Dnevnik

Tim niških IT stručnjaka, okupljenih u startapu Velitron Solutions, dobrano je odmakao u razvoju AI platforme za optimizaciju plasteničke proizvodnje i povećanje prinosa u plastenicima.

Startap je već u fazi testiranja osvojene tehnologije kroz jedan pilot projekat, koji je instaliran – u Oregonu u Sjedinjenim Američkim Državama. „Naša ideja je da, uz pomoć najsavremenijih IT alata, kao što su kompjuterska vizija i veštačka inteligencija, dođemo do maksimalnog kvaliteta plasteničke proizvodnje uz podizanje nivoa prinosa i uštedu resusa”, kaže nam dr Aleksandar S. Atanasković, asistent na Elektronskom fakultetu Univerziteta u Nišu. 

Pored prikupljanja standardnih podataka o uslovima u plasteniku, kao što su temperatura, vlažnost vazduha, sve do parametara zemljišta u kojem se gaje biljke, Velitron Solutions razvio je i unapređeni model praćenja proizvodnje. „Pomoću kompjuterske vizije pratimo razvoj pojedinačnih biljaka, od ranih stadijuma rasta do berbe, odnosno žetve. Kroz nekoliko ciklusa proizvodnje mi prikupljamo podatke i naš sistem obučavamo, „treniramo” uz pomoć AI algoritama. Cilj je da on u konačnici može poljoprivednom proizvođaču dati konkretne smenice o tome šta je to što najviše pogoduje biljkama, da li ih gaji na pravi način, recimo kada je u pitanju zalivanje ili đubrenje, ili je potrebno da nešto promeni u svojim recepturama, da bi dobio ono što želi – bilo da je to maksimalan prinos ili, na primer, da što pre prođe proces od setve do skidanja roda”, pojašnjava dr Atanasković..

Sistem se temelji na određenom broju senzora i kamera, sa kojih se podaci obrađuju u realnom vremenu i potom koriste za obuku sistema. „Za modele bazirane na veštačkoj inteligenciji uvek je bolje da ima što više podataka. U tom smislu instaliranje, na primer, jedne ili dve kamere na ceo plastenik bilo bi kao da vam je cilj puki videonadzor, a to, naravno, nije ono što mi želimo. Suština je, dakle, da jedna kamera prati jednu ili dve biljke, što zavisi od kulture o koji se radi, da bismo imali jasnu predstavu o njihovom napretku tokom vremena”...

Александар С. Атанасковић
Foto: Dnevnik

Naša ideja je da, uz pomoć najsavremenijih IT alata, kao što su kompjuterska vizija i veštačka inteligencija, dođemo do maksimalnog kvaliteta plasteničke proizvodnje uz podizanje nivoa prinosa i uštedu resursa (Aleksandar Atanasković)

Fokus sistema je, dakle, na biljci koja je permanentno u bliskom vidnom polju kako bi se detektovale sve promene i onda dovele u korelaciju sa ostalim parametrima. Drugim rečima, kompjuter zahvaljujući kameri uočava i one najfinije promene na biljci: da li se list razvija pod uglom od 60 ili 48 stepeni, da li mu je boja svetlo-zelena ili tamno-zelena, da li su se pojavile neke sićušne pege - o biljnim bolestima i štetočinama da i ne govorimo...

„Iz našeg ugla naravno da bi bilo najbolje kada bi baš svaka stabljika dobila svog video-mentora. Međutim, to bi u ovom momentu bilo preskupo, nerentabilno, te se stoga kamere ciljano raspoređuju po plasteniku, baš kao i senzori. Ono što je takođe važno: mi ne koristimo gotove predikcione modele koji se mogu naći na internetu. Naša veštačka inteligencija uči ’na licu mesta’. Zato su i njene preporuke poljoprivrednom proizvođaču veoma konkretne a ne opšteg tipa, jer su vezane isključivo za posmatrani plastenik i datu kulturu”... 

Kada je reč o kulturama koje može da prati i obrađuje sistem startapa Velitron Solutions u osnovi tu nema ograničenja – osim onog finansijskog. Jer hardver košta, odnosno postavljanje željenog broja kamera i senzora nije jeftina investicija, naprotiv, te i sam dr Atanasković kaže da je, s obzirom na visoku cenu sistema, razumljivo pitanje isplativosti njegovog uvođenja za neke kulture. „Generalno, u ovom trenutku mi i ciljamo ili visokovredne biljke ili veoma intenzivnu plasteničku produkciju, odnosno onu proizvodnju gde će vlasnik plastenika imati interes da plati sistem i na temelju dobijenih povratnih informacija ostvari dodatnu zaradu koja će opravdati investiciju”...

Izvor:
Dnevnik
Pošaljite komentar