"SRBIJA JE MEĐU NAJOPTEREĆENIJIM ZEMLJAMA U GRUPI OD 70 ZEMALJA” Stanić: Američke carine veliki udar, ugroženo 619 milona evra izvoza u SAD
BEOGRAD: Američke carine za srpsku robu u iznosu od 35 odsto predstavljaju veliki udar na konkuretnost domaće privrede na tržištu SAD-a imajući u vidu da će i kineska roba na tom tržištu ići po nižim carinskim stopama od 30 odsto, ocenio je danas Bojan Stanić iz Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije.
Stanić je istakao da nove carine, koje je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp doneo u četvrtak uveče, predstavljaju pre svega razočaranje za našu zemlju s obzirom da su one niže za samo dva procentna poena u odnosu na inicijalne.
"Srbija je među najopterećenijim zemljama u grupi od 70 zemalja koje su izlistane na sajtu Bele kuće i kojima su dodeljene carine. Dakle, u Evropi je iza nas samo Švajcarska sa 39 odsto", rekao je Stanić za Tanjug.
Ipak, kako kaže, postoji prostor za nove pregovore sa američkom administracijom.
"Mi verujemo da će država uraditi sve što je u njenoj moći da se poboljša situacija Srbije na tom tržištu, jer zaista u poslednjih 10 godina naše ekonomske odnose je pratio jedan razvoj - rast privredne aktivnosti u pogledu izvoza i uvoza robe, razmena usluga, prilliv stranih direktnih investicija iz Amerike i povećanje broja ljudi koji rade u firmama u Srbiji koje su osnovane većinski američkim kapitalom", objašnjava Stanić.
Na pitanje zbog čega je Srbija među zemljama sa najvišim carinskim stopama, Stanić kaže da je to i dalje nepoznanica.
"Statistika koju beleži američka strana je potpuno drugačija u odnosu na našu koja je usklađena sa Evrostatom i mi vidimo da jednostavno nije uvažen taj argument Srbije da ipak mi imamo deficit u razmeni sa njima, a ne suficit kako to oni izveštavaju", rekao je Stanić.
Na tržište SAD-a izvozi oko 700 srpskih kompanija, a nove carine će, prema njegovim rečima, uticati na one privredne grane koje su najznačajnije u pogledu izvoza.
"Dakle, to su proizvođači automobilskih guma, oružja i municije. Tu se naravno misli na sportsku, lovačku i vojnu municiju. Takođe, tu su i različiti proizvodi poput hrane za kućne ljubimce, odnosno životinje", rekao je Stanić.
Govoreći o važnosti američkog tržišta za srpske privrednike, Stanić kaže da je prošlogodišnji izvoz vredeo blizu 680 miliona evra što tržište SAD, po stepenu značaja, stavlja na 19. mesto.
"Kad pogledate prvih šest meseci ove godine u odnosu na period prošle, mi smo imali porast izvoza za nekih 22 odsto, što upravo govori o tome koliko je bio značajan potencijal našeg izvoza na to tržište. Ono nije najznačajnije za nas, tako da u tom pogledu direktne posledice nisu toliko velike", rekao je Stanić.
Indirektne posledice, dodaje, zavisiće od situacije u EU i Kini, ali i od mogućih američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije.
"Jedna vrlo problematična situacija koja zaista ograničava dalji rast i razvoj privrede Srbije, ali opet verujemo da diplomatija može poboljšati poziciju Srbije u mesecima, nedeljama pred nama u okviru nekih novih pregovora sa američkom stranom", kazao je Stanić.
Napominje da carine Evropskoj uniji u iznosu od 15 odsto nisu dobra vest za evropsku privredu i njenu konkurentnost naročito što je, kako ističe, EU pod pritiskom usled stasavanja mnogih mnogoljudnih zemalja na međunarodnom tržištu koje karakteriše niska cena rada.
"Samim tim oni postaju značajno cenovno konkurentni na međunarodnom tržištu", rekao je Stanić.
Na pitanja koja ekonomija će na globalnom nivou osetiti najveće posledice novih carina, Stanić kaže da negativni efekti neće zaobići nijednu zemlju imajući u vidu usporen globalni rast.
"Evropska privreda je zavisna od uvoza energente i tehnologije, imamo i porast političkog rizika zbog rata u Ukrajini. Naravno, trpeće i američka privreda, jer na kraju te veće carine će plaćati potrošači u Americi. Ideja američke politike je da se izvrši preorijentacija na druge proizvođače i druge dobavljače", rekao je Stanić za Tanjug.
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je u četvrtak uveče izvršnu naredbu kojom se uvode veće carine za desetine zemalja širom sveta kako bi se "globalna trgovina restrukturirala u korist američkih radnika", saopštila je Bela kuća.
Nove carine kreću se u rasponu od 10 do 41 odsto, a najviša carina uvedena je za Siriju.
Evropska unija, Japan i Južna Koreja podležu carinama od 15 odsto.
Srbija će se suočiti sa carinama od 35 odsto, a Bosna i Hercegovina sa 30 odsto.
Bela kuća je u dokumentu navela da je cilj carina "restrukturiranje globalne trgovine u korist američkih radnika" i da će one stupiti na snagu 7. avgusta, a ne 1. avgusta kako je prethodno najavljivano.
Carine na kanadsku robu povećane su sa 25 na 35 odsto, a stupiće na snagu od petka.