SVE JE VIŠE STRANIH RADNIKA U SRBIJI U kojim poslovima je najveći deficit i zašto?

U oblastima ugostiteljstva, saobraćaja, građevinarstva, kao i poljoprivrede, nedostaje najviše domaće radne snage u vreme letnje sezone, poručio je pomoćnik ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Martinović.

Nacionalna služba za zapošljavanje je od početka godine izdala oko 52.000 radnih dozvola za strance, a pomoćnik ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Martinović kaže da je primetan povećan broj zahteva. Prema podacima ministarstva, poslednjih godina najviše stranih državljana koji dolaze da rade u Srbiju su iz Ruske Federacije, Kine, Turske, Indije, Nepala, Bangladeša i Šri Lanke.

On je dodao da fenomen zapošljavanja strane radne snage do 2019. godine nije bio toliko prepoznatljiv u našoj javnosti, imajući u vidu da se godišnje izdavalo ispod 10.000 dozvola za rad stranaca.
"Nakon toga je došlo do pojačane dinamike izdavanja dozvola, pogotovo nakon kovida, od 2021. godine se iz godine u godinu uvećavao broj stranaca koji dolaze, tako da smo, u 2023. godini imali 52.000 radnih dozvola. U 2024. kada je praktično taj posao preuzelo Ministarstvo unutrašnjih poslova, NSZ je izdala 72.000 pozitivnih procena", rekao je Martinović.

Dodao je da je prisutan veći broj stranih državljana iz velikog broja azijskih zemalja, da dolaze radnici sa afričkog kontinenta, ali i iz Evrope.

"Stranci se upravo zapošljavaju u onim sektorima gde postoji deficit domaće radne snage. To se poklapa i sa potrebama celog evropskog tržišta, gde nedostaju radnici određenih profila u oblasti građevinarstva, počev od, inženjera, pa preko zanatskih stručnjaka, sve do fizičke radne snage", rekao je Martinović.

Dodao je da domaće radne snage nedostaje i u oblastima ugostiteljstva, saobraćaja, kao i poljoprivrede, u vreme letnje sezone.

Martinović je istakao da je Srbija u obavezi da sve propise o zapošljavanju stranaca, kao i Zakon o zapošljavanju stranaca, usaglašava sa važećim evropskim direktivama, kao i da u narednom periodu predstoji dalje usaglašavanje sa nekoliko važećih evropskih direktiva koje se odnose na ovu oblast.

"Time ćemo svoje zakonodavstvo usaglasiti sa standardima EU, ali vodeći računa i o ukupnom domaćem ambijentu, vodeći računa kako da zaštitimo domaće tržište rada. Analiziraćemo sve aspekte primene postojećeg zakona, kako bismo sve strance koji se nalaze na radu u našoj zemlji u potpunosti zaštitili, kako bismo ih u potpunosti izjednačili sa pravima i obavezama sa domaćim državljanima", kazao je Martinović.

Ministarstvo je u utorak saopštilo da Vlada Srbije, u skladu sa stabilnim uslovima na domaćem tržištu rada, nije zaključivala bilateralne sporazume niti memorandume o mobilnosti radne snage sa drugim državama, uključujući i Ganu.

Ministarstvo je reagovalo, kako je navedeno, zbog netačnih informacija koje su se pojavile u javnosti povodom navodnog sporazuma o uvozu radne snage iz Gane, nakon zvanične posete ministra spoljnih poslova Srbije Marka Đurića toj zemlji.

Zoran Martinović je istakao da prioritet u zapošljavanju u Srbiji imaju domaći državljani i istakao da se stranci zapošljavaju tek kad se iscrpe mogućnosti zapošljavanja domaćih državljana, kao i da je procenjeno da našoj zemlji trenutno nisu potrebni bilateralni sporazumi o mobilnosti radne snage sa bilo kojom stranom zemljom.

"Naš cilj jeste i zakonski okvir to i uređuje, da prioritet u zapošljavanju ima zaštita domaćih državljana, domaćih tražilaca posla. Tek kada se iscrpe sve mogućnosti da se kod nekog poslodavca zaposli domaći državljanin, tada se poseže za pokretanjem procedure za zapošljavanje stranca", rekao je Martinović za Tan‌jug.

Dodao je da je broj stranaca koji radi u Srbiji uslovljen tražnjom poslodavaca.

"Vidimo da je u periodu kada je na Nacionalnoj službi za zapošljavanje bio veći broj domaćih državljana koji traže posao i da je broj stranaca koji ovde rade bio značajno manji. Sa povećanom privrednom aktivnošću, dešavalo se povećano zapošljavanje domaćih državljana, a kada se taj rezervoar NSZ smanjio, poslodavci su morali da posegnu za novom merom, a to je zapošljavanje stranaca", rekao je Martinović.

Prema njegovim rečima, od 1. februara prošle godine podeljena je nadležnost u pogledu izdavanja jedinstvene boravišno-radne dozvole za strance, tako što dozvolu izdaje MUP, a NSZ vrši prethodnu procenu ispunjenosti uslova za rad stranaca.

mondo.rs