KAKO DA TRAJNO SMANJITE RAČUN ZA STRUJU ZA 30 ODSTO Mini solarni sistemi za manje račune
Sve više građana okreće se malim solarnim sistemima kao načinu da smanji troškove električne energije, jer ova relativno pristupačna investicija može doneti primetne uštede.
Balkonski solarni paneli mogu doneti uštede i do 30 odsto na računu za struju, a njihova cena u Srbiji kreće se između 500 i 700 evra. U dobro osunčanim uslovima, sistem snage 800 W može mesečno proizvesti između 90 i 150 kilovat-sati, što znači da se investicija može isplatiti za tri do četiri godine, u zavisnosti od zone potrošnje.
U Nemačkoj, gde su ovi sistemi već široko rasprostranjeni, cena manjih postrojenja sa jednim do tri panela iznosi od 400 do 1.200 evra, a povraćaj investicije procenjuje se na šest do devet godina.
Srbija još nema posebnu regulativu za instaliranje mini solarnih sistema na balkonima, iako se oni masovno koriste širom Evrope. U Nemačkoj, gde ovaj vid proizvodnje struje beleži snažan rast, paneli se mogu kupiti u prodavnicama ili naručiti onlajn, uz obaveznu jednostavnu registraciju. Dozvoljeni su sistemi snage do 800 W. Tipičan sistem sastoji se od jednog ili dva panela koji se priključuju direktno na utičnicu, dok inverter pretvara jednosmernu struju u naizmeničnu pogodnu za korišćenje u domaćinstvu. Višak energije može, ali ne mora, biti predat u javnu mrežu.
Jedna od ključnih prednosti ovih sistema jeste jednostavna instalacija – za postavljanje nije potreban električar, što ih čini znatno pristupačnijim u odnosu na klasične krovne solarne sisteme. Iz Elektrodistribucije Srbije (EDS) navode da važeći propisi razlikuju proizvođače, kupce-proizvođače (prozjumere) i aktivne kupce, ali ne i male plug-in sisteme kao posebnu kategoriju.
Stručnjaci smatraju da bi Srbija trebalo da pojednostavi regulativu po uzoru na Nemačku i uvede model u kojem bi za sisteme do 800 W bila dovoljna onlajn registracija. U suprotnom, upozoravaju, sve je više građana koji panele postavljaju bez prijave i koriste ih isključivo za sopstvenu potrošnju, čime smanjuju račune za struju bez učešća u sistemu.
Balkonski solarni sistemi mogu pokriti između 10 i 15 odsto ukupne potrošnje električne energije domaćinstva, u zavisnosti od osunčanosti i orijentacije panela. Iako je Nemačka lider u ovoj oblasti, ovi sistemi postaju sve popularniji i u Španiji, Italiji, Poljskoj i Francuskoj, dok se u Helsinkiju već eksperimentiše sa zgradama čije su fasade prekrivene solarnim panelima. Ovakvi sistemi zabranjeni su samo u dve zemlje Evropske unije – u Belgiji i Mađarskoj.