SRPSKO SEME U SVETSKIM TREZORIMA Stare sorte sa naših njiva čuvaju se od Amerike do Norveške
Biljni genetički resursi poreklom iz Srbije nalaze se i u svetskim kolekcijama.
Takve, globalne banke gena su značajne zbog smanjenja rizika od gubitka nacionalnih kolekcija.
Prema izveštaju FAO to su pšenica, ječam, pasulj, ovas. One se pominju u različitim kategorijama, poput - savremene sorte, lokalne populacije, oplemenjivačke linije, divlji srodnici i poluprirodne populacije.
– Najviše naših vrsta je prijavljeno u SAD, Meksiku, Češkoj i Libanu. Reč je o 443 uzorka koji su poreklom iz Srbije. Neke druge zemlje deponovale su materijal čije je poreklo iz naše zemlje. To samo govori koliko je to njima važno – kaže dr Sanja Mikić.
U Norveškoj, u globalnoj banci semena Svalbard, Srbija ima 96 deponovanih tradicionalnih sorti žitarica poput pšenice, raži i ječma, a u Nacionalnoj banci gena za strna žita u SAD evidentirane su 43 stare sorte pšenice, ovsa, ječma i divljih srodnika iz Šumadijskog okruga.