Sestro slatka, počeli „Fazoni i fore”
Slađo, sestro slatka - započela bi priču Mirjana Karanović u ulozi Alapače u serijalu „Fazoni i fore” koji je obeležio detinjstvo brojnih generacija i koji se nakon trideset godina zatišja,
ponovo vratio na Radio-televiziju Vojvodine gde se emituje svake subote u 18.20 i reprizno nedeljom u 11 sati.
- Poruka naše serije je da treba ceniti i sačuvati porodicu, a upravo za novogodišnje i božićne praznike familija je na okupu i zato tada kreće i emitovanje ovog dugo očekivanog serijala - najavljuje direktor serije Dina Vranešević Kurbatvinski, koja sa autorom Ljubivojem Ršumovićem čini okosnicu ovog serijala u kojem učestvuju i članovi njihovih porodica nastavljajući tu kreativnu tradiciju, te je reditelj, Vuk Ršumović, a Milan Vranešević, sada glumac, radio je muziku, dok je njegova sestra Milana glumica.
- Praktično imamo stalne učesnike poput Mirjane Karanović, koja je prošla razne uloge jer je deci uvek bila prijemčljiva, tu je i Raša Popov i Aleksandar Dujin kao muzički urednik, ali i mlađi glumci Borka Tomović i Viktor Savić. U ovom serijalu smo vratili kako je to bilo pre trideset godina kad su učestvovale poznate ličnosti jer su to bili ljudi koji su obeležili to vreme. Sada smo išli na ljude koji su u dobrom fazonu, to je Ivan Ivanović, Rada Đurić, Gorica i Dragan, Olivera Kovačević, Zoran Kesić, Vanja Grbić i mnogi drugi - napominje Dina Vranešević dodajući da je radeći u Radio-televiziji Srbije i Vojvodine shvatila da više nema programa za decu i da je taj trend krenuo sa sankcijama devedesetih.
- Ideja da se ponovo snimaju „Fazoni i fore” je došla sasvim slučajno kada sam srela Ršuma u Novom Sadu i kada smo shvatili da su nam deca produžila tu umetničku lozu te smo odlučili da nastavimo ovu, prevashodno porodičnu priču. Postala sam baka i nekako mi je jasno da bi trebalo i roditelji i deke i bake da gledaju ovaj serijal s decom jer ovo nije samo dečja nego je i porodična emisija.
Trebalo bi da počnemo da cenimo vrednosti koje smo tada imali jer imamo taj običaj da sve zatrpamo i uvek krećemo ispočetka, pa zaboravljamo ljude koji su nekada doprinosili društvu - objašnjava Dina napominjući da je veoma važno ko danas piše i radi za decu i da je Ršum prava osoba za to jer su mu deca na prvom mestu.
- Deca će ponovo biti srž emisije. Sa njima o svemu može da se priča i ako ih pustite da na svoj način pričaju o bilo kojoj temi - ljubavi, pa i smrti, u njihovim odgovorima dobićete čistu poeziju - istakao je autor serijala Ljubivoje Ršumović.
Osnovne rubrike će ostati iste, ali sa malim izmenama. Tako, na primer, Mirjana Karanović više neće bit Alapača, nego profesorka škole lepote, dok Raša Popov više neće biti ludi pronalazač, nego knjigoljubac, a zanimljivo pojačanje je i pisac za decu Uroš Petrović. Deo emisije i dalje će biti „Šašave vesti iz nesvesti“, a biće uvedene i nove rubrike, poput „Uzrečice i nizrečice“ i „Šio mi ga Đura za litru pasulja“ kao i „Sabor slavnih sportista Srbije”.
Glavnu ulogu imaće šarmantna osmogodišnja devojčica Andrea Hrček koja je izjavila: „Nisam u „Fazonima i forama“ da bih bila na televiziji i postala zvezda, nego da bih mnogo toga lepog prenela deci i odraslima i usrećila ih”.- U ovom serijalu se pojavljuju Ršum i Raša koji devojčici Andrei objašnjavaju kako je sve to nekada bilo jer slavimo 30 godina postojanja i želimo da svi ti ljudi koji su učestvovali, a neki su živi, neki nisu, budu pomenuti - napominje Dina Vranešević, ostavljajući nas u iščekivanju da sa RTV-a ponovo čujemo čuveni singl koji su napisali braća Vranešević: „Nek' ti uši stalno zvone, slušaj fore i fazone...Ef i ef...” i da se vratimo u neka lepša vremena.
Snežana Milanović
Fond za dečje emisije
Kada kažemo „Fazoni i fore” to je brend, ali ja želim da napravim robnu marku. Bitno je ko nam piše i radi za decu jer Ršum, recimo, jako obraća pažnju na to da se ne izgubi srpski jezik i da ne koristimo strane reči poput download. S tom namerom bismo napravili bojanke i čitanke, kao i predstavu za koju Ršumović piše scenario i premijera će biti u aprilu. Želimo da jedan deo prihoda ide RTV koji ima najveći deo troškova i da se stvori neki fond za dečji program i da se proizvode neke druge emisije. Danas nema toliko sponzora i privreda više ne ulaže toliko u reklame i treba nam novi pristup - konstatuje Dina Vranešević Kurbatvinski.