Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Novosadska presuda slamka spasa za švajcarce?

11.10.2016. 19:28 09:06
Piše:
Foto: Youtube Printscreen

Problemi građana koji su uzeli stambene kredite indeksirane u švajcarskim francima traju već godinama. Skok franka im je znatno uvećao rate kredita i glavnicu.

Sva rešenja koja su im do sada nuđena nisu im odgovarala, zato su mnogi od njih presavili tabak i pravdu potražili na sudu. Prvi klijent ju je i dočekao: Viši sud u Novom Sadu presudio je u korist klijenta i naložio raskid ugovora zbog promenjenih okolnosti, a tužena strana bila je Erste banka.

Takve zajmove u Srbiji vraća oko 20.000 građana. Mnogi su već tužili banke ili se to spremaju da učine. Novosadska presuda im sada svakako uliva nadu u isti ishod. Međutim, ta presuda ne obavezuje druge sudove. Mogla bi to činiti tek kada, i ako, Vrhovni kasacioni sud donese odluku kojom se sudska praksa ujednačava po modelu pomenute presude. Tada bi ona postala obavezujuća u svim sličnim parnicama.



Prvoj presudi u korist klijenta, osim njega samog, veoma su se obradovali i u Udruženju potrošača „Efektiva”. Pod njihovim okriljem građni koji otplaćuju kredite indeksirane u francima podnose ovih dana kolektivne tužbe prtiv banaka. Do sada je to učinilo njih 200. Predsednik „Efektive” Dejan Gavrilović kaže da očekuje da će i presude koje se u tom slučaju budu donosile biti u skladu s odlukom Višeg suda u Novom Sadu, odnosno iste.

Šta čeka klijenta, a šta banku u narednom periodu?



Gavrilović objašnjava da raskid ugovora ne znači da će svaka strana morati da vrati ono što je primila – klijent novac koji je dobio od banke plus zateznu kamatu, a banka njemu celokupan iznos otplaćenih rata plus pomenutu kamatu. Konkretno, u ovom slučaju klijent je podigao kredit od banke u iznosu od sedam miliona dinara, a otplatio je 6,5 miliona. Međutim, zbog skoka franka, danas duguju 13,5 miliona.



Kada je većina klijenata podizala kredite, a to je bilo pre osam godina, franak je vredeo oko 50 dinara, a u međuvremenu je rastao. Juče je po srednjem kursu Narodne banke Srbije njegova vrednost bila 112 dinara. Zato su dužnici koji otplaćuju pomenute kredite došli u situaciju da danas duguju više, računato i u dinarima i u evrima, nego prvog dana uzimanja kredita nakon godina i godina otplate. Već nekoliko godina Udruženje „Efektiva” traži je da se zajmovi konvertuju u evre na dan isplate kredita. Međutim…



–  Sada odustajemo od zahteva za konverziju u evro po paritetu koji je važio na dan isplate kredita. Više ne tražimo takav zakon i idemo na raskide ugovora pred sudom – navode u „Efektivi”.S kolikom dozom izvesnosti klijenti banaka koji muče iste muke mogu očekivati istovetne presude u svom slučaju?



– Treba pažljivo pogledati slučaj – kaže profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu dr Ranko Keča. – Moguće je da će banka koja se našla u toj situaciji tražiti reviziju procesa, zatim videti kako će ići izvršni postupak. Presuda koja je doneta u Novom Sadu ne obavezuje automatski druge sudove da donesu takvu presudu.

Tek kada, i ako, Vrhovni kasacioni sud donese odluku o ujednačavanju sudske prakse po modelu pomenute presude, ona će postati obavezujuća u sličnim parnicama i za ostale sudove. Smatram da u narednom periodu možemo očekivati različitu praksu pa i to da neće sve presude biti kao ova koju je doneo Viši sud u Novom Sadu. Mada je moguće i da sudovi to slede. Potrebno je da se pokrene postupak za rešavanje spornog pravnog pitanja da bi se Kasacioni sud izjasnio o tome.



D. Vujošević

 

Bankarima odluka čudna



Sve što se događa s kreditima vezanim za franak pažljivo prate i bankarski krugovi. Jedan od bankara kaže da je presuda u najmanju ruku čudna.

Hoće li sutra svako kome se kredit iz bilo kojeg ne sviđa razloga tražiti pred sudom raskid ugovora ako proceni da mu to finansijski odgovara?

Piše:
Pošaljite komentar