VAŽNO ARHEOLOŠKO OTKRIĆE ISPOD HRAMA GROBA GOSPODNJEGU JERUSALIMU Nalazi se poklapaju sa opisom iz Jevanđelja
Nova arheološka istraživanja ispod Hrama Groba Gospodnjeg u Jerusalimu otkrila su tragove drevnog kamenoloma, obrađenog zemljišta, grobnica uklesanih u stenu, kao i biljnih ostataka koji ukazuju na vinograde i masline.
Ovi nalazi dodatno osvetljavaju izgled prostora u vreme ranog hrišćanstva i pokazuju zanimljivo poklapanje sa topografijom opisanom u Jevanđelju po Jovanu.
Istraživanja sprovodi tim Univerziteta „La Sapijenca“ u Rimu, koji predvodi arheolog Frančeska Romana Stasola. Iskopavanja su počela 2022. godine, tokom obnove kamenog poda jednog od najznačajnijih hrišćanskih svetilišta, a rezultati kampanje iz 2025. objavljeni su u naučnom časopisu „Liber Annuus“.
Od kamenoloma do bašte i grobnica
Istraživači su utvrdili da je prostor prvobitno služio kao kamenolom, a da su delovi terena kasnije izravnavani i korišćeni za poljoprivredu i sahranjivanje. Arheobotanička istraživanja otkrila su tragove maslina i vinove loze, dok su u steni pronađene i grobnice.
To je posebno zanimljivo jer Jevanđelje po Jovanu opisuje baštu u blizini mesta raspeća i novu grobnicu u njoj.
Portal „Prijatelj Božiji“, pozivajući se na grčke medije i rezultate istraživanja, navodi da se otkriveni pejzaž u velikoj meri poklapa sa takvim opisom.
Arheologija ne može da potvrdi čiji je grob bio
Ipak, sami nalazi ne predstavljaju direktan dokaz da je neka od otkrivenih grobnica pripadala Isusu Hristu. Arheološki značaj otkrića pre svega leži u tome što je rekonstruisan pejzaž koji odgovara načinu na koji je ovaj prostor mogao izgledati u prvom veku i što je potvrđeno da su se na tom mestu smenjivali kamenolom, obradive površine i grobnice.
To, međutim, daje dodatnu težinu staroj hrišćanskoj tradiciji prema kojoj se upravo na prostoru današnjeg Hrama Groba Gospodnjeg nalazilo mesto Hristovog raspeća, pogrebenja i vaskrsenja.