Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Spomen kamenovanom vladiki

07.06.2015. 20:32 13:33
Piše:

Na Preobraženje 1946. godine u Odžacima, vladika Irinej bio je brutalno napadnut prilikom dolaska na osvećenje hrama u Odžacima. Komunistički aktivisti su još na železničkoj stanici bacali kamenje na pristiglog vladiku, koji je ozbiljno povređen. Uz pomoć pratnje i kočijaša, vladika je uspeo da umakne rulji.

Tu, međutim, nije bio kraj ovom nesretnom i tragičnom događaju. Kada je vladika krenuo u čelu litije oko hrama sa sveštenstvom i vernicima, isti su nasrnuli ponovo. Sevnula je kamena kocka, koja je pogodila vladiku u glavu, od čega se srušio na zemlju, tom prilikom ga je zaštitio đakon Ružić i spasao od sigurne smrti. Đakon je zadobio teške povrede, a sveštenik Milenko Cvejanov je bio izboden nožem, ali je ipak preživeo napad. Vladika Irinej je zadobio teške povrede sa trajnim sušenjem kičmene moždine, te je sve do svoje smrti 1955. godine, proveo u bolesničkoj postelji. Sahranjen je na Blagovesti 1955. godine u Novom Sadu.

- Na moju inicijativu, a uz pomoć vernika i Uprave za crkvene i verske zajednice Ministarstva pravde Srbije, koji su obezbedili novčana sredstva, podigli smo spomen-bistu episkopu bačkom Irineju Ćiriću -rekao nam je odžački paroh Branislav Vujinović. - Ovo je u neku ruku dug Odžačana da bar delimično skinu sramotu sa sebe i oduže se bar na ovaj način, za tragičan događaj pre 69. godina.

Predloženo je i da jedna ulica u Odžacima dobije ime episkopa Irineja Ćirića. Bistu je izradio Borislav Aramuš, akademski vajar iz Novog Sada, a postolje spomen biste donirao je odžački kamenorezac Mile Vučenov .

Episkop Irinej Ćirić je rođen u Sremskim Karlovcima 1884. godine, a školovao se u Novom Sadu, Moskvi, Beču. Bavio se pesništvom, ikonografijom, beletristikom i prevodilačkim radom. Prevodio je sa jevrejskog (hebrejskog), latinskog, grčkog, ruskog, nemačkog i mađarskog jezika. Mađarske okupacione vlasti progonile su ga tokom Drugog svetskog rata, ali zlostavljanje se nastavilo od novih vlasti po oslobođenju. 

S. Miler



 

Piše:
Pošaljite komentar