Zubarske stolice čekaju kadrovske planove
Najavljena racionalizacija broja zaposlenih u zdravstvu kaže da će bez posla ostati između 760 i 780 stomatologa, kaže predsednica Pokrajinskog odbora i član Republičkog odbora Sindikata
zaposlenih u zdravstvu Vojvodine dr Dunja Civrić. U tom broju su, bez razlike, i takozvani “ugovoreni” i “neugovoreni” stomatolozi, odnosno i oni koji imaju ugovore s Fondom, kao i oni koji platu zarađuju na tržištu.
- Najvažnije je da odlazak zaposlenih bude dobrovoljan. Četiri reprezentativna sindikata su s Ministarstvom zdravlja napravila predlog da se utvrde kriterijumi za odlazak kolega, među kojima su kriterijum starosti i ko je, kako i koliko radio. Treba da se ima u vidu i socijalni momenat, jer ako oba supužnika rade u stomatologiji, ne mogu oboje da ostanu bez posla. Takođe, treba da se ima u vidu i da li neko ima dete, naročito ako ima smetnje u razvoju - navela je dr Civrić neke o traženih kriterijuma i dodala kako treba da se vidi i ko ispunjava uslove za odlazak u penziju.
Prema njenim rečima, Ministarstvo zdravlja je uslovljeno od strane Svetske banke, da u primarnim ustanovama u stomatologiji usluge mogu da dobijaju samo deca, porodilje, stari i oboleli od malignih bolesti, čime se smanjuju i prava korisnika.
- Čeka se kadrovski plan, a prema informacijama koje imamo, počeli su da ih dostavljaju u ustanove. Kada stigne plan, onda ćemo videti ko ispunjava kriterijume. Pri tome, ako neka ustanova dobro posluje i zarađuje, ne treba da otpušta ljude. Tako imamo primer u Bačkoj Palanci, gde bi po instrukcijama trebalo da bude pet stomatologa viška, ali oni su razvijena služba, koja zarađuje i nema potrebe da bilo ko bude višak. Kada je takva situacija, direktor ustanove ne treba da proglasi tehnološki višak - navodi dr Dunja Civrić i dodaje da je statistika centralizovana i ne znaju koliko ima viška u stomatologa u Vojvodini.
Iako je najavljeno da bi spiskovi viška zaposlenih trebalo da budu napravljeni do 20. novembra, ona ne veruje da je to moguće. Kaže kako se cele godine taj rok odlaže i prolongira, od aprila, do juna, potom oktobra i ne veruje da će posao biti završen do kraja godine.
Pravnica u Stomatološkoj komori Srbije Maja Kovačević kaže kako je Komora u više navrata inicirala sastanke s Ministarstvom zdravlja i da su sa sindikatima tražili da se utvrde kriterijumi, na osnovu kojih će neko biti proglašen za višak.
- Sistematizacija za ovu godinu se u domovima zdravlja čeka od maja i još nije stigla. Tu će biti iznete specifikacije prema specijalnostima i broju stanovnika. Na direktorima ustanova je da odrede tehnološki višak - ispričala je Kovačević i napomenula da ni oni u Komori nemaju podatke o tome koliko zaposlenih je višak u Vojvodini.
Problem na koji Maja Kovačević skreće pažnju jeste gašenje hitnih službi u Nišu i Beogradu, jer će oni koji u njima rade postati tehnološki višak.
- Ukoliko postoji višak stomatologa, treba da im se omogući dobijanje otpremnine, kao i iznajmljivanje “stolice” u domu zdravlja. Važno je da se pitanje viška zaposlenih ne prepusti samovolji direktora, nego da se postave jasni kriterijumi, na nivou cele Srbije - rekla je Kovačević.
Predsednica Novog sindikata zdravstva u najvećoj ustanovi primarne zdravstvene zaštite u zemlji, Domu zdravlja “Novi Sad” dr Dragica Jankov-Vidačić kaže da svi sindikati insistiraju na dobrovoljnom odlasku.
- Kadrovski plan još nismo dobili. U Domu zdravlja “Novi Sad” nema viška zaposlenih, a ako neko ima nameru da ode, treba da dobije otpremninu - kazala je Vidačić i napomenula da bi trebalo ponuditi stomatolozima da rade u nekadašnjim ambulantama i ordinacijama koje je Dom zdravlja imao u nekoliko firmi u Novom Sadu.
Dr Dunja Civrić smatra da bi domovi zdravlja trebalo da uvedu plaćanje usluga preko administrativne zabrane preduzećima. Time bi, smatra ona, i domovi zdravlja imali više posla i bolju zaradu, ali bi i korisnicima mnogo značilo takvo plaćanje zubarskih usluga.
Ljubica Petrović
„Iznajmljivanje” stolica nije dobro
„Iznajmljivanje” stolica, odnosno davanje mogućnosti stomatolozima da privatno rade u domovima zdravlja nije dobro, smatra dr Dunja Civrić. Iako su postojale takve ideje, ovaj “korak dalje” nije učinjen. Prema njenim rečima, to bi stvaralo konkurenciju u domovima zdravlja, što bi moglo loše da utiče n poslovanje domova zdravlja.