Nije mačo čekati da testisi narastu do 30 santimetara!
Zbog raka testisa u Klinici za urologiju Kliničkog centra Vojvodine u 2014. godini operisana su 24 pacijenta, lane ih je bilo 15, a od početka ove godine pet.
Oboleli se leče i u drugim bolnicama u Vojvodini, ali je teško reći koliko muškaraca svake godine ima ovu bolest, jer ne postoji nacionalni registar. Docent dr Saša Vojnov sa novosadske Klinike za urologiju navodi da je evropski prosek tri do četiri obolela na 100.000 stanovnika, a može da se kaže da se i broj obolelih u našoj zemlji uklapa u evropsku statistiku.
Od raka testisa najčešće obolevaju muškarci koji imaju između 20 i 40 godina i oni mogu da obole od dve vrste ove bolesti.
– Muškarci u dvadesetim godinama obolevaju od neseminomskog raka testisa koji je lošiji, maligniji, dok oni koji imaju 30 i 40 godina najčešće dobijaju seminomski tip. Postoji još jedna vrsta bolesti, koja pogađa muškarce starosti od 60 do 70 godina, ali ovi tumori nisu maligni i jako su retki - kaže za “Dnevnik” hirurg urolog docent dr Saša Vojnov.
Rak testisa nije često oboljenje i čini jedan odsto svih tumora muškaraca i oko pet odsto uroloških tumora. Uzrok nastanka bolesti nije jasno definisan, ali se češće javlja kod onih muškaraca koji imaju nespuštene testise. Spuštanje testisa se radi u detinjstvu, a u Novom Sadu se zahvat izvodi u Dečjoj bolnici, ali problemi nastaju zbog temperature i pritiska mišića, što oštećuje tkivo.
– Primećeno je da rak testisa češće dobijaju i oni koji imaju problem sa bračnim sterilitetom, kada su muškarci razlog. Kod njih se češće javlja rak testisa, ali ne znači da će svako ko ne može da ima decu dobiti rak. Takođe, postoji i faktor genetskog nasleđa, a ako je neko dobio rak na jednom testisu, ima već šanse da ga dobije i na drugom. Takođe viši ljudi češće obolevaju od ove bolesti, nego niži - navodi dr Vojnov i negira da bolest može da nastane kao posledica udarca ili pak nošenja tesnih farmerki.
Pacijenti nekada osećaju promenu i primete uvećanje testisa, ali ne reaguju mesecima, pa i po godinu dana. Kada dođu kod lekara, obično već imaju metastaze na plućima.
– Dešavalo se da pacijenti dođu sa testisima koji su i po 15, 20, pa čak i 30 santimetara veliki. Teško je reći zbog čega nisu došli odmah kada su primetili promenu. Neki su iz manjih mesta, pa im je to predstavljalo prepreku, a ima i onih koji misle da je to normalno. Ima pacijenata koji znaju da toliko uvećanje nije dobro, ali opet imaju neki svoj razlog zbog kojeg nisu ranije došli. Kada se javi temperatura i kada već imaju metastaze, onda dođu – navodi dr Vojnov.
Po njegovim rečima, najbolje je javiti se lekaru što pre, dok je bolest u početnom stadijumu i ne zahvati krvne sudove, a takvih je oko 70 odsto tumora koji se operišu u novosadskoj Klinici za urologiju. Mada ni to što bolest nije zahvatila krvne sudove ne znači da nema metastaza.
– Pacijenti treba da se jave svom izabranom lekaru i urade pregled tumorskih markera iz krvi AFP, BHCG i LDH, uz ultrazvuk testisa. Radi se i CT snimak stomaka i pluća. Sama bolest se leči tako što se skida testis, a nakon operacije se dobija hemioterapija - objašnjava ovaj hirurg i napominje da se nekada radi nova operacija, ukoliko treba da se uklone limfne žlezde, a tada se ponovo dobija i hemioterapija.
Dobra vest je da su tumori testisa najizlečiviji tumori u urologiji, a dr Vojnov navodi da je uspešnost lečenja kod semiotskih tumora od 90 do 95 odsto, dok je kod drugih nešto manji procenat. Čak i sa metastazama, postoji šansa da se pacijenti oporave.
Dve godine nakon dobijanja hemiotrapije, pacijenti ne smeju da dobiju dete. Kome je sačuvan jedan testis, nakon dve godine može da ima decu. Ukoliko nekome treba da se odstrane oba testisa, što nije retko, može da da uradi krioprezervaciju sperme u banci sperme. Posledica ovakvih operacija su suve ejakulacije, ali dr Vojnov kaže da pacijentima ostaje očuvana seksualna funkcija.
Za operaciju raka testisa ne postoji lista čekanja, pošto je uglavnom reč o mladim ljudima i ove operacije se smatraju hitnim. Dr Vojnov kaže da ni jedan pacijent sa tumorom testisa neće čekati.
– Jednom mesečno svaki muškarac može da uradi samopregled testisa i ako primeti neku promenu neka ne čeka – poručio je dr Saša Vojnov.
Ljubica Petrović
Foto: R. Hadžić
Simptomi
Pacijenti se javljaju onda kada nešto napipaju, ali dr Vojnov kaže kako najčešće napipaju neku fiziološku stvar, a ne promenu koja bi upućivala na rak. Simptom koji upućuje na bolest je kada se napipa neki čvor, koji je tvrd i postepeno se uvećava. Nekada može i da izgleda kao upala.