Ko pije a ko plaća na „ijadama”
Pretpostavlja se – jer tačne evidencije nema – da se godišnje u Srbiji održi između 2.000 i 3.000 manifestacija, i zbog toga bi turističke manifestacije trebalo zakonski bolje urediti.
Po rečima sekretara Udruženja za turizam u Privrednoj komori Srbije Dragana Šabića, državi nedostaje zakonsko uređenje manifesticionog turizma jer nema preciznih podataka o njihovom broju pa samim tim ni o prihodima na godišnjem nivou.
– Država bi mogla imati mnogo više prihoda ako bi se uredila ta oblast, ako bi se smanjila siva ekonomija – onda bi se tačno znalo koji su pravi prihodi – objašnjava Šabić. – Zakonom treba precizirati šta se sve može smatrati manifestacijom, ali i pojačati inspekcijske kontrole tokom njihovog održavanja po pitanju evidentiranja prometa, izdavanja fiskalnog računa u ugostiteljskim objektima. Manifestacije jesu važan segment turističke delatnosti i one su, po istraživanjima Turističke organizacije Srbije, osnovni motiv za dolazak stranih turista u našu zemlju.
Odgovorni i zaduženi za organizvovanje turističkih manifestacija, kao i lokalne samouprave, smatra Šabić, mogu prevazići postojeće nedostatke u organizovanju manifestacija, tim pre što već postoji veliki problem njihovog preklapanja, što utiče na posetu i zaradu.
Pre nekoliko meseci najavljeno je da će Ministarstvo trgovine i turizma uvojiti pravilnik o kategorizaciji manifestacija u Srbiji da bi se znalo kome sve odlaze državne pare i kolika je zapravo zarada države na raznoraznim „ijadama”. Naime, procenjeno je da među više od 3.000 priredbi koji se održavaju tokom godine i za koje novac obezbeđuje država, malo ima orginalnih i da veliki deo novca završava u privatnim yepovima, odnosno da najviše koristi od njih imaju upravo privatnici koji posluju na crno. Osim toga, postignuta je saglasnost o tome da je već uobičajeno da svako mesto ima barem jednu priredbu u čast hrane, a da su zapravo takve priredbe slične jedna drugoj i da se to mora menjati. Zbog toga bi pravilnik trebalo da prednost da orginalnosti, velikom broju posetilaca i prihodima, ali i medijskoj propraćenosti. Manifestacije koje to mogu obezbediti država bi finansijski pomagala.
Pravilnik je pripremilo Udruženje za turizam i manifestacije Srbije i čim dobije odobrenje Ministarstva trgovine, počeće njegova primena.
Direktorka Udruženja za turizam i manifestacije Srbije Milanka Cvetković objašnjava da retko koji organizator manifestacije sam obezbedi finansiranje, već svi traže novac od opštine, Ministarstva i fondova.
LJ. Malešević
Mnogo sličnih
– Svako može da napravi manifestaciju kada dobije novac. Drugi veliki problem je autentičnost – objašnjava Milanka Cvetković. – Mnogo je sličnih manifestacija jer ne mogu da izmisle ništa orginalno. Kotrljanje sira niz padine i gađanje paradajzom postali su svetski priznate manifestacije, a kod nas većina organizatora od opštine dobije novac da plati poznatu pevačicu, postavi štandove s hranom i nazove se „ijada”. Kada je događaj originalan, lakše se nađe sponzor, a i mediji to rado objavljuju.