Od crpne stanice turistički raj
ČENTA: Jedan privatni investitor, od nekadašnje crpne stanice „Čenta“, izgradio je moderan ugostiteljsko – turistički objekat što je, po tvrdnjama stručnjaka Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zrenjaninu,
jedinstven slučaj, ne samo u Vojvodini i Srbiji, nego i u regionu. Očekuje se da će uskoro, po okončanju finalnih radova, ovaj projekat javnosti biti predstavljen kao primer dobre prakse kada je reč o očuvanju industrijskog i hidrotehničkog nasleđa, koji bi trebalo i drugi da slede.
Etnolog - konzervator Branislav Milić iz zrenjaninskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture kaže za „Dnevnik“ da je crpna stanica „Čenta“ nastala za potrebe isušivanja čenćansko - perleskog rita, nakon velikih poplava kada je voda probila nasip i izazvala ogromne nevolje meštanima ovog dela Banata. Tada je ustanovljeno da stara pumpa za vodu nije imala dovoljno kapaciteta.
- Izrada projektne dokumentacije za crpnu stanicu, smeštenu na tri-četiri kilometra od samog naselja, uz kanal Karaš, započeta je 1902. a pet godina kasnije krenulo se sa njenom izgradnjom, da bi u rad bila puštena u januaru 1909. godine. U njoj su se nalazile pumpe iz 1896. godine. Međutim, 60-ih godina prošlog veka prestala je potreba za njihovim radom, jer su uvedene nove pumpe na jači, električni pogon, sa većim kapacitetima – objašnjava Milić i navodi da su stare pumpe ostale u crpnoj stanici, u originalnom sklopu.
U međuvremenu se pojavio investitor koji je objekat zakupio na period od 99 godina. Već nekoliko godina ulaže ogromna sredstva kako bi napravio reprezentativan objekat, kakvog ni u regionu nema.
- Imaće ugostiteljsko - turističku namenu i dve hale su preuređene za te potrebe. Sve je urađeno vrlo kvalitetnim materijalima i investitor je pratio trend industrijskog nasleđa. Na kompleksu, površine oko jedan hektar, osim dva stara, spojena objekta, sazidana su i tri nova, sa 12 moderno opremljenih apartmana, a tu su i teniski teren, heliodrom... Ambijentalno jedino odudaraju apartmani koji su u panonskom stilu, što je bila želja investitora, s obzirom na to da je Čenćanin poreklom, a hteo je da ostavi neki svoj pečat - opisuje Milić i napominje da bi otvaranje trebalo da usledi ovog leta.
Po rečima ovog stručnjaka, koji je pratio rekonstrukciju crpne stanice, ovo je jedinstven primer da privatno lice investira u tehničko nasleđe. Ponegde su od takvih objekata napravljeni muzeji, ali je ovde reč o potpuno drugoj nameni.
-To je nešto što bih svuda naveo kao primer dobre prakse i preporučio bih svojim kolegama da razvijaju ovakvo partnerstvo. Nama su u ovom slučaju bile primarne stare mašine, jer smo želeli da ih sačuvamo. One su ostale u objektu i mislim da investitor planira i da simulira njihov rad – ističe naš sagovornik i zaključuje da je u objektu puno detalja i da svaki od njih ima svoju priču.
Ž. Balaban