Građani bankama dužni sedam milijardi evra
Pre tri četiri godine novembar je bio vrlo zanimljiv mesec za štediše. Trčalo se od banke do banke i tražila ona koja nudi najvišu kamatu. Poslednjih godina nema nervoze,
kamate su s 8,5 do deset odsto pale prvo na dva-tri, da bi ove godne stigle kod pojedinih banaka do nule. Banke koje daju pola procenta za evre oročene na godinu dana hvale se svojom velikodušnošću. Svoju nezainteresovanost za sakupljenje depozita bankari objašnjavaju isto tako slabom kreditnom aktivnošću. Građani i privreda se slabo zadužuju. Malo je mogućnosti da se primljena štednja plasira pa je tako kamata koja se daje štedišama sve češće trošak bez pokrića. A šta da rade štediše? Jedna od mogućnosti je da se štedi u susednim zemljama, tačnije, u bivšim republikama SFRJ. U Crnij Gori i Bosni i Hercegovini su kamate veće a porezi manji nego u Srbiji.
Ukupna zaduženost građana je, po podacima Kreditnog biroa, za prvih devet meseci ove godine iznosila 778,30 milijardi dinara. To je nešto oko sedam milijardi evra. S druge strane, štednja nam je oko devet milijardi evra. Što će reći da su štediše u domaćim bankama oko dve milijarde „u plusu” u odnosu na zadužene. Ako već banke ne vide gde na ovom tržištu da plasiraju novac, hoće li to videti štediše?
– Kamate su u Srbiji baš niske – kaže međunarodni konsultant Milan Kovačević. – Ne bi me čudilo da građani pokušaju da plasiraju novac u drugim zemljama. Eto, u Crnoj Gori je kamata za evre oročene na godinu 2,5 odsto, a plus toga, za štediše koje nisu njihovi građani imaju i poresku stopu od samo pet odsto. Kod nas je ona 15 procenata. Slična je situacija i u Bosni i Hercegovini. Osim toga, našim građanima s takvom štednom politikom banka šalje i loš signal da se ne isplati štedeti. A baš taj novac mogao bi se uložiti u domaću privredu, umesto da se najvećim delom oslanjamo na strana ulaganja. Svako uspšeno društvo koje želi razvoj, mora da ima građane koji štede i da računa na taj novac. Investiranje tih uloga bi država morala da podstakne reformama, a potrebno je i da se podstakne konkurencija među banakama. One se sada na našem tržištu ponašaju oligopolski: podelile su tržište i nude građanima slične uslove, bez želje da se uključe u tržišnu utakmicu.
Kako će se banke u svemu snaći? Kod nas su kamate na kredite indeksirane u evrima, one gotovinske i refinansirajuće, od 15 do 18 odsto. Za zajmove u dinarima su 11 do 13 odsto. Još kod domaće valute nema depozita, zato se građani listom zadužuju u njoj. A što se tiče štednje i zarade banaka, na niskoj kamati toga svakako ima, ali, s obzirom na to da građani za kredit biraju domaću valutu – sve manje. Zato nije zgoreg pomenuti da su ove godine dinarski zajmovi premašili 70 odsto u ukupnoj sumi.
D. Vujošević
Radiće slamarice
Milan Kovačević kaže da će građani, ukoliko se ovako nastavi, opet premeštati štednju u slamarice. Osim činjenice da je kamata mala, na to ih teraju i prilično visoki troškovi platnog prometa. Plaćanje iz ruke u ruku je jeftinije ako već nije sigurnije, a to će mnoge privući.