Najveći igrač koji je stigao u Srbiju obara i nama kamate
U Srbiji posluje trideset banaka, a od naredne godine će ta brojka biti veća bar za još jedan. Narodna banka Srbije izdala je dozvolu za rad
kineskoj državnoj banci, Benk of Čajna. Kineska strana je dobila preliminarno odobrenje te je prva faza za formiranje te banke već okončana. U narednom periodu NBS će toj banci dati dozvolu za rad, a na osnovu zahteva koji je kineska strana dužna da podnese u roku od 60 dana. Zato se može očekivati da se vrata te moćne finansijske institucije kod nas otvore u prvim mesecima naredne godine te da ta kuća i zvanično počne poslovanje u našoj zemlji. Od kineskih bankara očekuju se povoljnije usluge i pre svega niže kamate.
U Srbiji posluju banke iz najrazvijenijih zemalja Evrospke unije. Međutim, nijedna od njih nije tako respektabilna kao pomenuta kineska. Ona spada među prvih pet u svetu po vrednosti tržišnih transakcija. Od većih banaka tog tipa koje su u vrhu u svetu tu je Grupa Kredi agrikol, koja je po većini parametara treća u Evropi a deseta u svetu. Po jačini i kvalitetu usluga koje pružaju tu su još grupe Unikredit i Inteza te Sosijete ženeral, koje posluju i na našem tržištu.
Kineska banka ovde otvara regionalni centar. To znači da će iz Srbije kineska strana pokrivati i poslove na Balkanu te u Zapadnoj i Istočnoj Evropi.Otkud Kinezi kod nas i šta možemo očekivati u narednom periodu?O tome profesor s Beogradske bankarske akademije dr Branislav Živanović kaže:
– Benk of Čajna je krupan igrač – ističe naš sagovornik. – Mi s kineskom stranom imamo dobru privrednu i političku saradnju, zajednička ulaganja tipa yoint venčer, a dolazak banke je uobičajne sled događaja kada se poslovna saradnja razvija. Zato ne treba da čudi što su oni brzo dobili od NBS-a odobrenje za grinfild investiciju kod nas – reč je o velikoj i respektabilnoj banci.
Sve banke, bilo da su osnovane stranim kapitalom ili domaćim, mogu očekivati da se konkurencija na tržištu zaoštri. Kako će se to odraziti na ponudu bankarskih usluga?
Živanović naglašava je u svetu prisutna opšta tendencija pada kamatnih stopa. Naše banke su prelikvidne. Kamate već padaju, a to će se, izvesno, nastaviti i u narednoj godini. To je način da se plasira višak likvidnosti koje domaće banke imaju. Prisustvo kineskih bankara će to podstaći. Kineska strana ima jeftine izvore, a osim toga, isti ti izvori su ogromni, nepresušni.
Drugim rečima, bankama koje posluju na našem tržištu dolazi oštra konkurencija, a na korisnicima bankarskih usluga je da iskoriste sve pogodnosti koje ona donosi, bilo u oblasti poslovanja s privredom ili sa stanovništvom.
D. Vujošević
Domaći kapital ima šta da pokaže
Dolazak Benk od Čajna nije jedina novina koja se očekuje na našem tržištu u dogledno vreme. U drugom slučaju u glavnoj ulozi je domaći kapital. Direktna banka, koja je sto dosto u vlasništvu srpskog kapitala, kupila je Findomestik banku u Srbiji. Findomestik je kod nas počeo da posluje 2006. godine, a deo je BNP Paribas grupe, ali se na našem tržištu nisu pozicionirali kako su želeli.
Prodaja je najavljivana već nekoliko godina, a kao najozbiljiji kupac pominjana je mađarska OTP banka. Do transakcije nije došlo, a banku su kupili domaći biznismeni Andrija Jovanović i Bojan Milovanović. Oni su bili poznati kao vlasnici čipsare „Marbo produkt”, koju su pre nekoliko godina prodali kompaniji „Pepsi”. Ove godine kupili su Kreditnu banku Maribor, sa sedištem u Kragujevcu, a sada ulaze u Findomestik.