Pavlović: Geni i kompjuteri u personalizovanom lečenju
Današnja naučna saznanja upućuju na to da su mnoge bolesti povezane sa genima.
Zahavljujući razvitku modernih tehnologija za analizu genetičkog profila čoveka, blistava, neko bi rekao naučno fantastična budućnost medecine uveliko teče. Tek , genetska istraživanja i primena određenih sazananja i postupaka u praksi, nisu samo hrana za crne slutnje apokaliptičnih horor filmskih distopija.
Potraga za fundamentalnim znanjem u molekularnoj genetici kako bi poboljšali kvalitet života, u Srbiji se odvija u Instutut za molekularnu genetiku i genetičko inižinjerstvo (IMGGI) Univerziteta u Beogrdu. Dr Sonja Pavlović, naučni savetnik, vodeći je istraživač u Laboratoriji za molekularnu biomedicinu u ovom Institutu (IMGGI). Istraživačke oblasti kojima se ona bavi obuhvataju molekularnu genetiku retkih bolesti, hematološke malignitete i faramakogenomiku. Dr Sonja Pavlović je u medicinisku praksu Srbije uvela mnoge molekularno-genetičke testove. Naša sagovornica, između ostalog, na temu personalizovane medicine, predaje na Biološkom i Mediicnskom fakulteteu Unoverziteta u Beogradu.
*Šta čini temelje personalizovane medicine? Koji su njeni osnovni proncipi?
- Medicina je u suštini oduvek težila da bude personalizovana, usmerena ka svakom pacijentu kao jedinstvenom slučaju. U veku u kome živimo personalizovana medicina je našla čvrstu naučnu osnovu u genetici. Danas se smatra da sve bolesti čoveka, izuzev povreda, imaju genetičku osnovu. Genetička informacija je zapisana u molekulu DNK. DNK je jedinstvena za svakog čoveka. Individualne genetičke razlike među ljudima utiču na sve njihove osobine, pa i na one koje se tiču bolesti i zdravlja. Personalizovana medicina koristi znanja o genetičkoj osnovi bolesti, kao i o razlikama među ljudima, zbog kojih se ista bolest kod svakog pacijenta drugačije ispoljava. Zbog toga je potrebno da se lečenje prilagodi svakom pacijentu, naročito kad se radi o izboru leka i doziranju lekova.
* Dokle se stiglo sa uvođenjem presonalizovane medicine u kliničku praksu u svetu, ali i kod nas?
- Zahvaljujući napretku molekularne genetike, posebno razvitku modernih tehnologija za analizu genetskog profila čoveka, i saznanjima koja su doprinela razumevanju genetske osnove bolesti, u kliničku praksu se intenzivno uvode principi personalizovane medicine. U svetu se genetički testovi na osnovu kojih se određuje koji lek i koje doze leka treba dati pacijentu (farmakogenetički testovi), primenjuju u svakodnevnoj praksi. Takođe se proizvode lekovi koji deluju na genetički uzrok bolesti (molekularni terapeutici), koji su doprineli da neke maligne bolesti nisu više smrtonosne, već su postale hronične bolesti. Molekularno-genetički testovi se primenjuju i u našim klinikama, kao i najsavremeniji molekularni terapeutici.
* Na kojim projektima trenutno radi Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo? Koji su vam najveći izazovi?
- U Institutu za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo, koji je deo Univerziteta u Beogradu, radi tim istraživača koji godinama prati sve tokove moderne medicinske genetike. Naša naučna istraživanja su se pretočila u korisne genetičke testove. Neki do tih testova se već dve decenije koristi u našim medicinskim ustanovama, i stalno se uvode novi. Bolesti kojima se najviše bavimo su retke bolesti, maligniteti, kardiovaskularne i gastrointestinalne bolesti.
V. Crnjanski