Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Država ne udara namet na skupljače lekovitog bilja

15.05.2018. 13:56 14:01
Piše:
Foto: pixabay.com

Otkupljivači i berači šumskih plodova i lekovitog bilja neće plaćati dodatnih 58 odsto od vrednosti otkupljene robe, odnosno na njih se neće primenjivati odredbe člana 85 Zakona o porezu na dohodak građana.

Sakupljanje šumskih plodova i lekovitog bilja svrstani su u kategoriju šumskih proizvoda, čime je izbegnuto da berači i otkupljivači budu dovedeni u nepovoljan položaj.

Inicijativu za tumačenje tog člana Zakona o porezu na dohodak građana pokrenula je Privredna komora Srbije, a zvanično tumačenje dalo je Ministarstvo finansija. To ministarstvo objašnjava da se poreski tretman prihoda po osnovu prodaje poljoprivrednih i šumskih proizvoda i usluga, koje ostvari nosilac poljoprivrednog gazdinstva, zaista prema Zakonu o porezu na dohodak građana oporezuje. Međutim, Zakonom o šumama propisano je da šumski proizvodi jesu svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta – šumsko drveće i žbunje i njegovi delovi, biomasa ukupne šumske vegetacije, cvetovi, seme, plodovi, kora drveta, korenje, mahovina, paprat, trava, trska, cveće, lekovito, aromatično i jestivo bilje, druge biljke i njihovi delovi, gljive, med, smola, tušanj, treset i humus. Kada fizičko lice koje je nosilac poljoprivrednog gazdinstva i koje redovno plaća obavezno socijalno osiguranje za poljoprivrednu delatnost, ostvari prihod od prodaje tih šumskih proizvoda, ne plaća porez na dohodak građana ni doprinose za obavezno socijalno osiguranje.


Pretežna delatnost u brdsko-planinskim predelima

Po oceni Privredne komore Srbije, zvanično tumačenje Ministarstva finansija omogućilo je da se izbegne da berači i sakupljači šumskih plodova i lekovitog bilja, koji taj posao pretežno obavljaju u brdsko-planinskim predelima, ostanu bez prihoda, koji je za mnoge od njih zapravo jedini izvor sredstava za život.


Po podacima Privredne komore Srbije, u zemlji postoji između 30 i 40 manjih ili većih firmi koje se bave otkupom samoniklog i plantažno gajenog lekovitog bilja. Broj sakupljača koji žive od te delatnosti u većem delu godine je između 4.000 i 5.000.

Na godišnjem nivou, takođe po podacima PKS-a, Srbija izveze više od 3.000 tona lekovitog, aromatičnog i začinskog bilja u vrednosti većoj od 16 miliona dolara. Najveći izvoz Srbija ostvaruje u zemlje EU, ali srpsko  bilje i šumski proizvodi odlaze i u Rusiju, Tursku, BiH, Crnu Goru, Makedoniju...

LJ. Malešević

Piše:
Pošaljite komentar