Konferencija Reshaping work i u Novom Sadu
Fenomen dostojanstvenog rada, pitanje radnih prava, socijalne države, ubrzane tehnološke promene, usaglašenost javnih politika Srbije sa međunarodnim okvirom, evropskim integracijama i održivim razvojem, digitalne kompetencijama i konkuretnost radne snage u Srbiji, pitanja su na koja će naučnici iz Evrope pokušati da pruže odgovore početkom naredne godine u Novom Sadu.
Centar za javne politike priprema se za veliku regionalnu konfereciju pod nazivom The Reshaping Work Conference East and Southeast European (ESE) Edition, koja će se održati 27. i 28. februara 2020. godine u Novom Sadu i koja je posvećena fenomenu rada na onlajn platformama. Ovaj događaj predstavlja deo konferencije Reshaping work koja je nastala 2016. kao neprofitna inicijativa Vrije univerziteta iz Amsterdama, da bi od 2019. godine postala panevropski događaj koji se odigrava u četri evropska grada - Barseloni, Novom Sadu, Amsterdamu i Stokholmu. Novosadsku konferenciju Centar za javne politike organizuje u saradnji s Fakultetom tehničkih nauka i Rektoratom Univerziteta u Novom Sadu.
Poduhvat da se organizuje događaj ovog fokusa i formata motivisan je činjenicom da su, prema Oksford Internet institutu, vodećem evropskom autoritetu o globalnim digitalnim platformama, Ukrajina, Srbija i Rumunija među prvih deset evropskih zemalja kada je u pitanju broj digitalnih platformskih radnika po broju stanovnika i procentu aktivne radne snage. Pajonir, kompanija koja pruža finansijske onlajn usluge širom sveta za prenos novca i usluge digitalnog plaćanja koje koriste kompanije poput Airbnb, Amazon, Gugl i Apvork, u svom nedavno objavljenom istraživanju potvrđuje te nalaze, smeštajući Srbiju u prvih 10 svetskih zemalja u pogledu broja digitalnih radnika na onlajn platformama po glavi stanovnika.
- U nekim industrijski razvijenim zemljama, koje su perjanica i ove industrijske revolucije, kao što su Amerika ili Britanija, već prevladava strah od gubitka poslova koje donosi tehnološka revolucija te radnici promeni i novom sticanju veština pristupaju iz straha za svoju egzistenciju – kaže Branka Anđelković, iz Centra za istraživanje javnih politika. - U većini slučajeva se radi o samousavršavanju, dok u manjem delu troškove preobuke snosi država ili privatni sektor. Takozvano doživotno usavršavanje, koje je jedan od stubova evropskih obrazovnih inicijativa, još nije sasvim uzelo maha jer se postavlja i pitanje obima, a i toga ko treba da plati račun za ovakve akcije koje su posledica globalizacije. Kada smo mi u pitanju, u Srbiji po još uvek ograničenim istraživanjima na ovu temu, još uvek prevladava pozitivan pogled na ovu sve brže tehnološke i privredne promene. Na primer, u još neobjavljenoj austrijijskoj studiji o digitalnoj transformaciji u četiri podunavske zemlje (Srbiji, Bugarskoj, Rumuniji, Austriji) u Srbiji prevladava mišljenje da će radnici (ovaj put) biti dobitnici tranzicije, tako što će im novi poslovi biti lakši. Tako, većina intervjuisanih radnika iz Srbije vidi tehnološke promene kao pozitivnu stvar u sektorima u kojima se automatizacija zanimanja smatra neminovnošću a to su automobilska industrija, finansijski sektor, maloprodaja, usluge itd. U tom smislu, dok god se promene koje nosi 4. industrijska revolucija vide kao pozitivne, lakše ih je promovisati a i sprovesti.
Konferencija The Reshaping Work predstavlja tako prvi događaj na temu platformske ekonomije u regionu Istočne i Jugoistočne Evrope i ima za cilj da okupi više od 200 akademskih stručnjaka, donosilaca odluka, kreatora javnih politika, biznis lidera, platformskih radnika i predstavnika sindikalnih organizacija iz Južne i Jugoistočne Evrope, Evropske unije i SAD. U okviru konferencije biće organizovan Ekspo za odabrane platforme, biznise, startapove iz regiona koji će prezentovati rešenja i ideje. Biće organizovana i izložba radova koji će kroz umetnički izraz preispitati pitanja platformske ekonomije i njenog uticaja na globalni biznis, nove poslovne modele i status pojedinca u novoj ekonomiji 21. veka.
Novosadska konferencija organizuje se u saradnji a Fakultetom tehničkih nauka, Rektoratom i Kulturnom stanicom Svilara u kojoj će se organizovati umetnički deo konferencije.
S druge strane, pitanje percepcije promena je samo deo odgovora na vaše pitanje: veoma je bitno da i privatni i javni sektor shvate da je vreme za veliku radnu akciju ali ovaj put u sticanju novih veština tojest organizicaciji “masovki” u obukama i treninzima. Takvi osmišljeni poduhvati doprineli bi bržem prestrojavanju društva u novu post 4. revolucijsku realnost, ali i bržem ekonomskom rastu kako u novim industrijskim granama, tako i u tradicionalnim privrednim sektorima.
I. V.