Izložba na otvorenom povodom Međunarodnog dana žena
SOMBOR: Izložbom na otvorenom, uz nekadašnju Robne kuće „Beograd“ na glavnom gradskom trgu, Sombor je makar simbolično pokušao da se, povodom Međunarodnog dana žena, oduži damama koje su vlastitim postignućima pridonele pronošenju slave ove varoši.
U organizaciji Kulturnog centra „Laza Kostić“, a uz podršku Grada Sombora, Gradskog muzeja, Istorijskog arhiva i internet sajta „Ravnoplov“, Somborci i njihovi gosti će sve do 23. marta imati priliku da pogledaju izložbu „Znamenite žene somborske”, u vidu panoa sa biografijama 17 ovdašnjih slavnih dama.
Prilikom otvaranja direktorka Kulturnog centra Vesna Paštrović je rekla da izložba predstavlja rezultat zajedničkog rada nekoliko somborskih institucija, a inspiracija im je bila i gradonačelnica Dušanka Golubović. Autor izložbe David Firanj je istakao da su predstavljeni fragmenti značajnih, inspirativnih, velikih, ali i potresnih biografija istaknutih Somborki koje su u različitim erama i kroz različite oblasti delovanja i stvaralaštva na najlepši mogući način promovisale Sombor i unapređivale ga.
- Predstavljeno je 17 biografija žena koje su obeležile deo istorije i kulture Sombora i koje su uticale na to da stereotipizacija rodnih uloga, pre svega uloga žene u porodici i društvu bude promenjena. Dokaze za to imamo u današnjici kada možemo reći da su mnoge savremene Somborke istaknute i veoma uspešne u oblastima koje su ne tako davno bile opredeljene isključivo za muškarce - rekao je David Firanj i dodao da i danas postoje oblasti života i društva gde žene nepravedno zauzimaju podređen položaj, ali da se nada da će ova izložba motivisati i inspirisati brojne devojke i devojčice da realizuju svoje ambicije.
Samu izložbu otvara pano sa prvom emancipovanom Somborkom koja se izborila za svoja prava, Marijom Kostić, suprugom somborskog kapetana, grofa Jovana Janka Brankovića, koji je početkom 18. veka baštinio nasleđe poslednjeg srpskog despota Đurđa. Reč kneginje ili grofice Mare, kako su je oslovljavali tadašnji Somborci, poštovala se u varoši i posle smrti njenog supruga koji ju je, za to vreme jedinstveno i potpuno neuobičajeno za tadašnje strogo patrijarhalno društvo, proglasio jedinim naslednikom svoje celokupne imovine. Petnaestak godina po smrti nesuđenog srpskog despota, Mara je njihov kaštel prodala Magistratu, koji je godinama služio kao središte varoške administracije, a kada je srušen, na tom mestu sazidana je današnja Gradska kuća na čijem pročelju zauvek stoji ime prvog somborskog kapetana.
Među mnogobrojnim posetiocima na otvaranju izložbe bila je i gradska većnica za oblast omladine, dece i sporta Antonija Nađ Kosanović koje je svojim, pre svega sportskim uspesima kao višestruki državni prvak i članica srpskog olimpijskog kajakaškog tima zaslužila da se nađe među predstavljenima u okviru izložbe. Prisutnima se obratio i osnivač edukativno – zavičajnog sajta „Ravnoplov“ Milan Stepanović koji je istakao da izložba svedoči o Somborkama što su svojim životom i delom ostavile vidljiv i dubok trag u zavičajnoj, pa i nacionalnoj istoriji.
Pored vrhunskih sportiskinja kao što su Nađ Kosanović, rukometašica Mirjana Đurica ili svetska i evropska vicešapionka i učesnica dve Olimpijade Tereza Kočiš, predstavljene su i legendarne glumice Milka Grgurova i Irena Novak. Svoje mesto pronašla je i Julijana Palanački-Kostić, verna životna saputnica Laze Kostića, ali i prva srpska učiteljica, preparandiskinja Sofija Jorgović i Isidora-Dora Karačon, supruga spahije i jednog od prvih evropskih globtrotera Karla Fernbaha. Isidora je život posvetila proučavanju ornitologije, pa je svoja zapažanja objavljivala i u časopisu budimpeštanskog Kraljevskog ornitološkog društva „Aljuila“.
M. Miljenović