Na evidenciji 11.476 nezaposlenih u Srednjem Banatu
ZRENJANIN: Na području Srednjobanatskog okruga je, na kraju prošle godine, na evidenciji nezaposlenih, bilo 11.476 osoba, objavila je filijala Nacionalne službe za zapošljavanje u Zrenjaninu.
Od toga, na teritoriji grada Zrenjanina je bilo 5.715 nezaposlenih, u opštini Žitište 1.643, u opštini Novi Bečej 1.638, u opštini Sečanj 1.440 i u opštini Nova Crnja 1.040 lica.
U periodu između januara i decembra prošle godine na evidenciji filijale za zapošljavanje, u srednjem Banatu, prosečno se nalazilo 12.516 osoba koje su tražile zaposlenje. Na birou je najviše bilo nekvalifikovanih radnika, sa prvim stepenom stručne spreme, i to 5.472. Sledi kategorija sa trećim i četvrtim stepenom srednje stručne spreme (4.664), dok je sa završenim visokim obrazovanjem u trogodišnjem trajanju bilo 406, a 692 osobe u četvorogodišnjem.
„Ukupni broj kvalifikovanih stručnih lica, od drugog do osmog stepena stručne spreme, na evidenciji je tek nešto veći u odnosu na broj nekvalifikovanih. To je u procentima 52 naspram 48 odsto“, navode u zrenjaninskoj filijali Nacionalne službe za zapošljavanje.
U proteklom periodu je bila veća potražnja za profilima koji poseduju stručna znanja. To su medicinske sestre, lekari, laboranti i drugo medicinsko osoblje, vozači, prodavci, magacioneri, komercijalisti, operateri u proizvodnji, radnici obezbeđenja, radnici u oblasti mašinstva, elektrotehničari, elektroinstalateri, pomoćni radnici u kuhinji, kuvari, konobari... Kada je reč o potražnji za visokoškolcima, bilo je tražnje za farmaceutima, lekarima specijalistima, nastavnicima engleskog i nemačkog jezika, kao i matematike.
U Nacionalnoj službi za zapošljavanje navode da su se privredne aktivnosti tokom prošle i pretprošle godine odvijale u uslovima pandemije. To je poslodavcima otežavalo poslovanje, kao i uslove rada zaposlenima.
„Ipak, ozbiljnih promena na tržištu rada nije bilo. Nije bilo masovnih otpuštanja, već postoji određena ekonomska stabilnost i tendencija vraćanja u okvire privrednih aktivnosti kakvi su bili pre pandemije. Ekonomske mere Vlade Srbije usmerene ka privredi i građanima dale su efekat u smislu lakšeg prevazilaženja poteškoća u poslovanju“, navode u Nacionalnoj službi za zapošljavanje.
Ž. B.