Izašao novi broj časopisa srpskog narodnog pozorišta
Časopis “Pozorište” Srpskog narodnog pozorišta u broju za jul-oktobar 2022, nudi osvrt na taj period i najvažnije dramske, operske i baletske predstave koje su ga obeležile, kroz razgovore sa njihovim rediteljima, glumcima, kostimografima i ostalim glavnim akterima.
Nacizam je bio u fokusu pažnje Harisa Pašovića kada je režirao dramsku predstavu „Mefisto“ Klausa Mana, o čemu govori u časopisu „Pozorište“.
- Mladi ljudi ne znaju baš puno o tome. Zato sam poželeo da damo taj kontekst, da se vidi da je to bilo najveće zlo u istoriji civilizacije. Bez toga, komad nema dovoljnu snagu. Tek sa tim kontekstom vidimo temu – umetnost u okolnostima zla...pošao sam od toga da je nacizam nulta tačka zla ove civilizacije. Ni na koji način nisam želeo da smanjujem tu dimenziju. Mene je zanimalo, u dramatizaciji koju sam radio sam, da tačno postavimo strukture tog političkog sistema koji je jedinstven u ljudskoj istoriji – objašnjava Haris Pašović.
O predstavi „Magbet“ u režiji Nikite Milivojevića, časopis nudi izvode iz kritika Ane Tasić, Sonje Ćirić, i Igora Burića. Karmen, u novoj postavci ove istoimene Bizeove opere, peva prvakinja Opere SNP-a Jelena Končar, koja za tu poznatu junakinju kaže da nije zavodnica, već da jednostavno privlači, i da je mnogo više od „fam fatal“, i zato je vrlo važno izbeći taj manir. „To je smrt za ovu popularnu operu i treba naći načina da se to izbegne jer to samo po sebi nije važno, taj magnetizam dolazi samo kao posledica“, ističe Jelena Končar. Na ovo poznato delo još svetla baca dirigent Aleksandar Kojić, u tekstu koji, parafrazirajući reči Danila Kiša, ima zanimljiv naslov „Karmen – opera koja se ne piše nekažnjeno“, i time dosta objašnjava Bizeovu sudbinu. O“Karmen“ takođe piše i muzikolog Nemanja Sovtić, a o svom poslu i angažmanu u radu na ovoj predstavi govori i kostimografkinja Senka Ranosavljević.
Na baletsku predstavu „Ana Karenjina“ osvrće se Ksenija Dinjaški, kao i Snežana Subić, koja na kraju zaključuje da je ovaj balet u koreografiji Krunislava Simića, na muziku Čajkovskog, ostvario „nesumnjivi uspeh a Tolstoj još jednu potvrdu da je aktuelan, savremen i svevremen; uostalom kao i Čajkovski“. I reči glavnih protagonista u ovom baletu, Ane Đurić u naslovnoj ulozi, Andreja Kolčerijua, Samjuela Bišopa i Katarine Kljajić, kao i kostimografkinje Mirjane Stojanović Maurič, našle su mesta na stranicama ovog broja „Pozorišta“.
Još jednoj kostimografkinji, Stani Jatić čiji su kostimi deo nebrojenih predstava tokom poslednjih decenija 20.veka, časopis posvećuje svoje stranice, i kroz tekst Milene Leskovac podseća na ovu izuzetno plodnu umetnicu i njen ogroman opus.
N. P-j.