JELENA ALARGIĆ PRAVI ČUDA OD PUSTOVANE VUNE Vunenom obućom protiv bolova, tromboze, glavobolje
U vremenu kada se svet sve brže kreće ka industrijalizaciji i masovnoj proizvodnji, očuvanje starih zanata postaje ne samo kulturna već i ekološka potreba.
Tradicionalne veštine kao što je pustovanje – tehnika obrade vune stara vekovima – svedoče o dubokoj povezanosti čoveka sa prirodom i lokalnim resursima. Povratak prirodnim materijalima, poput neobrađene vune, nije samo omaž predanju i rukotvorstvu, već i odgovor na globalne izazove zaštite životne sredine.
Upotrebom održivih, obnovljivih materijala i ručnih tehnika koje ne zagađuju prirodu, stari zanati poput pustovanja dobijaju novi život i postaju savremeni simbol ekološke svesti.
Jelena Alargić iz Velikih Radinaca u Sremu, od vune pravi čudesno nele papuče, zepe i cipele. Ova mlada žena članica je Udruženja „Etno mreža“, gde se okupljaju ljudi koji žele da sopstvenu kreativnost spoje sa tradicijom, stvarajući prava mala umetnička dela.
U selima poput Velikih Radinaca, gde je uzgoj ovaca nekada bio široko rasprostranjen, proizvodnja vune je predstavljala važan deo seoskog života i ekonomije. Ipak, Jelena do skora o pustovanju nije znala ništa.
„Ovu veštinu nisam nasledila iz porodice, već sam je otkrila na obuci koju je organizovalo udruženje Etno mreža u Sremskoj Mitrovici. Odmah mi se dopala kombinacija tradicionalnog zanata i mogućnosti kreativnog izražavanja, pa sam odlučila da nastavim da učim i razvijam svoje veštine“, kaže Jelena
Dodaje da je pustovanje je stara tehnika obrade vune, kojom se vlakna filcuju i oblikuju u različite predmete, ručno, bez upotrebe bilo kakve mašine ili šivenja.
„Za izradu se koristi čista izvlačana ovčija vuna, topla voda i sapun. Vuna se slaže u određenoj količini i obliku, u zavisnosti od predmeta koje se izrađuje“, navodi Jelena.
Kako kaže, proces traje nekoliko sati, i što se duže vuna valja i sabija, dobija se čvršći materijal, a samim tim i bolji kvalitet proizvoda.
„Vunu ne pripremam sama, već je nabavljam iz Krupnja, gde se može naći kvalitetan materijal, pogodnog sastava i teksture za pustovanje. Prilikom izbora vune vodim računa o njenoj finoći, čistoći i boji, jer su to ključni faktori za postizanje željenog izgleda i trajnosti proizvoda“, veli naša sagovornica.
Iako se od pustovane vune može praviti svašta – od torbi, jastuka, do igračaka, Jelena se posvetila obući.
„Posebno sam se posvetila izradi zepica, jer su praktične, udobne i autentične. Sobna vunena obuća ima lekovita svojstva. Ovčija vuna upija vlagu koju zatim oslobađa, pa noga ostaje suva. Vuna oslobađa lanolin, koji ublažava reumatske bolove, kao i bolove mišića i poaže u zarastanju rana. Mogu se nostiti i leti i zimi. Noge se ne znoje, jer vuna obezbeđuje prirodnu cirkulaciju vazduha“, ističe Jelena.
Dodaje da, prema naučnim istaživanjima, stalno nošenje vunene obuće, posebno na bosu nogu, sprečava trombozu, dovodi pritisak u normalu, ublažava glavobolju...
Pored zepica, naša sagovornica pravi i druge proizvode od pustovane vune koje poklanja prijateljima. Svaki komad je unikat, jer se pustovanje radi ručno i svaki put daje drugačiji rezultat, kaže.
„Inspiraciju pronalazim na različite načine – nekada ideje dolaze spontano, nekada ih dobijam od kupaca, a često istražujem na mrežama poput Pinteresta, gde se može videti kako se ova tehnika koristi širom sveta. Trudim se da spojim tradicionalne motive s modernim dizajnom, kako bi moji proizvodi bili i funkcionalni i estetski privlačni“, kaže.
Jelena radove izlaže na društvenim mrežama, a ranije je učestvovala na noćnim marketima i vašarima gde su posetioci imali odličnu priliku da uživo vide proizvode, da ih dodirnu, probaju i steknu bolji utisak o tehnici pustovanja.
„Volim da kroz razgovor sa posetiocima prenesem deo priče o ovom starom zanatu, jer smatram da je važno sačuvati tradiciju i preneti je novim generacijama. Iako za sada pustovanje ostaje moj hobi i način da izrazim kreativnost, zadovoljstvo mi donosi i to što moj rad prepoznaju i cene oni koji vole ručne radove i unikatne predmete. Biće zanimljivo videti da li će neko iz mog okruženja nastaviti ovu tradiciju i pronaći u njoj istu strast kao i ja“ kaže Jelena Alargić.
Projekat „Stari zanati - nova šansa” realizuje Dnevnik Vojvodina pres, a sufinansira Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.