PŠENICA OBEĆAVA, KLIMA PRESUDNA Očekuje se do 3,5 miliona tona uprkos zalihama
Do žetve pšenice ostalo nam je manje od mesec dana i oko 700.000 tona neprodate pšenice.
- Novi rod za sada odlikuju dobri sklopovi - visoki klasovi po jedinici površine i visoka biomasa. Trenutno je pšenica u fazi nalivanja zrna i ukoliko u toj fazi bude ravnomerno raspoređene padavine sa umerenom temperaturom, bez ekstremne klime - vrućina i oluja, može se očekivati rodnija godina u odnosu na proteklih deset godina - izjavio je za Dnevnik dr Milan Mirosavljević sa novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo. Prvi otkosi, naveo je, mogu se očekivati između 15. i 20. juna.
Pšenica je u fazi nalivanja zrna i ukoliko budu ravnomerno raspoređene padavine sa umerenom temperaturom, može se očekivati rodnija godina u odnosu na proteklih deset (dr Milan Mirosavljević iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad )
U ovoj ekonomskoj godini za deset meseci - juli 2024 - april 2025. godine u izvoz smo prodali milion i 16.000 tona pšenice, a do nove žetve direktor „Žitounije” Zdravko Šajatović očekuje da ćemo uspeti da prodamo na inotržište ukupno oko 1,2 miliona tona pšenice.
209.456.244 evra vrednost izvoza žita za deset meseci
Ukupna vrednost izvoza pšenice iz Srbije za 10 meseci iznosila je 209.456.244 evra.
- Prošle ekonomske godine izvezli smo 1,140 miliona tona a pre tri godine svega 740.000 tona. - Ako do žetve klima bude kao što je sada, bez visokih dnevnih temperatura i nevremena, imaćemo dobar rod. Očekujemo da ćemo žita imati tri do 3,2 miliona tona, a možda i iznad proseka, 3,5 miliona tona. I u svetu će biti više pšenice pa će na tržištu vladati gužva da se proda. Naši tradicionalni kupci su, osim bivših jugoslovenskih republika, Ruminija i Italija, gde je za deset meseci ove godine prodato više od polovine ovogodišnjeh izvoza. U Rumuniju oko 406.000 tona, a u Italiju oko 340.000 tona - naveo je Šajatović.
Po podacima Republičkog zavoda za statistiku, pšenice je jesenas posejano iznad 590.000 hektara.
Treba nam manje nego ranije
Agroekonomski analitičar iz Novog Sada Branislav Gulan kazao je da novu žetvu dočekujemo sa zalihama od 700.000 tona lanjske pšenice, kao i da su se domaće potrebe za žitom smanjile zbog drugačijeg način ishrane i manjeg broja stanovništa. Godišnje se pojede 64 kilograma hleba po glavi stanovnika. - Za ishranu, robne rezerve i seme sada nam treba oko 1,1 milion tona žita da bi ga imali od jedne do druge žetve.
Statistika navodi da ukoliko bi se ostvarili prošlogodišnji prosečni prinosi (5,3 tona po hektartu za Srbiju i za Vojvodinu 5,9 tona po hektaru), ukupna pšenice treba da imamo oko 3,13 miliona tona. Na Produktnoj berzi Novi Sad žito ove sedmice košta 24,2 dinara sa PDV-om. Ali, verovatno, će cena biti niža kada kombajni uđu u polja.