Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Zaposleni i studenti protiv blokade UNS PMF

STUDENTI I ZAPOSLENI NA NOVOSADSKOM PMF-u PROTIV BLOKADE, A OVO JE NJIHOVA PORUKA DEKANU RONČEVIĆU: Niste ispoštovali dogovor s ministrom, tražimo hitan povratak u učionice!

03.06.2025. 08:20 10:29
Piše:
Izvor:
Dnevnik
studenti
Foto: Dnevnik/ Canva/ Ilustracija

Nakon jučerašnjeg (2. jun) sastanka dekana novosadskih fakulteta sa Ministrom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, prof. dr Dejanom Vukom Stanovićem, izjavu je dao i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta, prof. dr Srđan Rončević. Na kraju te izjave, saopštio je i nešto što bi svako pozdravio: „...mi se sve vreme zalažemo da (nastavni) proces teče...“ i „...Ono što sam istakao da su studenti partneri i da mora postojati razgovor sa studentima...“.

Međutim, čini se da ove dve rečenice ne mogu naći utemeljenje u činjenicama, odnosno u dekanovim postupanjima.

Naime, kako saznajemo od brojnih nastavnika sa Prirodno-matematičkog fakulteta, od 6. decembra, kada je ova ustanova „ušla u blokadu“, pa do pre dve sedmice, dekan kao odgovorno lice, nije napravio ni jedan potez kojim bi se ova ustanova približila obnovi nastavnog procesa. U međuvremenu su dobijali informacije o tome šta im je sve zabranjeno (pregledanje seminarskih, diplomskih, master radova...) u šta je uključena čak i komunikacija sa studentima o pitanjima nastave. 

Kako se čini, zaposleni nisu obaveštavani o veoma bitnim dopisima Ministarstva prosvete, u kojima se dekan najpre poziva da odgovori da li se na PMF-u izvode predavanja, a potom obaveštava o nekoliko članova zakona o visokom obrazovanju koji definišu prava ali i obaveze dekana i svih zaposlenih. I da ne zaboravimo – na prvi dopis je odgovoreno sa nedelju dana kašnjenja, sve dok na Beogradskom univerzitetu nije napravljena forma odgovora. Na drugi je odgovoreno preko društvenih mreža.

Sve dok pritisak zaposlenih na dekana nije pojačan, za šta je u dobrom delu zaslužan prestanak isplate onog dela plate koji inače pokriva izvođenje nastave, dekan ni na jednom javnom sastanku ili plenumu sa studentima u blokadi, nije spominjao neophodnost vraćanja u predavaonice. A i kada je shvatio da njegovi postupci vode do potpunog urušavanja fakulteta,  počelo oduglovačenje, sazivanje sastanaka u formama koje nisu predviđene statutom, a uprkos obećanjima koje je davao zaposlenima i Pokrajinskom Sekretaru za visoko obrazovanje, odlučivanje o povratku na nastavu još nije sprovedeno.  I još samo da se naviknemo na to da se neki fakultet pita da li treba da izvodi nastavu ili ne treba.

saopštenje
Foto: Screenshot društvene mreže

Takođe, čini se da dekan Rončević termin „student“ poistovećuje samo sa studentima koji blokiraju nastavu u njegovoj ustanovi, a kako čujemo iz tih krugova – najavljuju i potpunu fizičku blokadu PMF-a. Kada su „studentske blokade“ bile na vrhuncu, na plenumu studenata PMF-a učestvovalo je maskimalno njih 200. Zavidan broj, rekli bismo. Ali kako na sajtu ovog fakulteta stoji da imaju preko 6.000 studenata, ovih dvestotine u normalnim vremenima ne bi mogli da se izbore ni za dodatni ispitni rok. 
Pitamo se da li se dekan Rončević i jednom obratio studentima koji ne žele da krše zakon i blokiraju kuću koju vodi? Da li je ta (tiha) većina studenata kriva što se nije organizovala? Što nije želela da uđu u svet osuda, jezika mržnje, isključivanja iz društva, verbalnog i fizičkog nasilja?  U ne tako davnoj istoriji imamo primere društvenih grupa koje su teško stradale – da li njih treba osuđivati što se nisu suprostavili sili?

Možda ova tiha većina studenata samo očekuju da im dekan PMF-a nekom svojom zakonitom odlukom omogući da studiraju – što je njihovo ustavno i zakonsko pravo, koje su stekli uspehom u srednjoškolskom obrazovanju i rezultatima tokom studiranja, a za šta su platili ili država plaća za njih. Ne treba zaboraviti da s obzirom na popunjenost studijskih programa, za većinu studeneta školovanje plaća država. Složićemo se da studiranje iz budžeta ne možemo nazvati potpuno besplatnim, ali fakulteti žele što više takvih studenata. Za njih država plaća fakultetima popriličnu svotu – nešto više od 4.000 evra godišnje. U mnogo težem finansijskom položaju su studenti koji sami plaćaju školovanje. Da ne spominjemo ovde troškove života van rodnih mesta, neispunjene uslove za stipendije, kredite, neodbranjene diplomske i master radove... i ono najteže – potpuno neizvestan nastavak studija.

Zaposleni i studenti protiv blokade UNS PMF
 

Izvor:
Dnevnik
Piše:
Pošaljite komentar