RAST CENA MLEKA, JAJA I ŽITARICA Rabrenović objašnjava zašto su osnovne namirnice poskupile, penzije ne pokrivaju osnovne troškove
Iako Srbija nije deo Evropske unije, naše tržište je povezano sa onim u EU.
Naime, Srbija uvozi deo hrane, naročito mlečne proizvode i prerađevine, pa se postavlja pitanje da li će rast cena u Uniji uticati na nas.
O ovoj temi za Kurir televiziju govorili su Mihajlo Rabrenović, stručnjak za menadžment državne uprave, Snežana Nena Šantić, iz Udruženja penzionera "Stari grad", kao i doktorka Nada Macura, narodna poslanica.
Rabrenović objašnjava da je glavni uzrok trenutne ekonomske situacije u EU rat u Ukrajini, koji je destabilizovao snabdevanje žitaricama i đubrivima. Rusija i Ukrajina su veliki izvoznici pšenice, kukuruza i suncokreta, a smanjena ponuda dovodi do rasta cena.
"Poskupljenje nije zahvatilo samo hranu, već i druge troškove, a za deo tih poskupljenja odgovorne su i vremenske nepogode i poplave u Evropi", dodaje Rabrenović.
On podseća da živimo u globalizovanom svetu, gde poskupljenja u jednom delu sveta često imaju lančane reakcije i na druge, pa tako i na nas. "Kada na jednoj strani dođe do rasta cena, to se preliva na tržište uvoza, pa se odražava i kod nas."
Rabrenović takođe napominje da su osnovni proizvodi poput hrane "laki ciljevi za poskupljenje" jer potrošnja tih proizvoda nije elastična i uvek je potrebna.
S druge strane, Macura naglašava važnost ekonomisanja, dodajući da penzioneri često znaju kako da šire svoj budžet.
-Ekonomija je ključna, i nije nužno da se prvo pojede lubenica ili prve trešnje", kaže ona.
Šantić ističe da penzioneri prvo izmiruju dugove prema državi i troše na lekove, a tek onda im ostaje manji iznos za život do kraja meseca. "Potrošačka korpa od 54.000 dinara ne može zadovoljiti sve potrebe, jer tu ne ulaze komunalije ni lekovi, već samo hrana", navodi ona.
Macura, međutim, tvrdi da je penzija najsigurniji izvor prihoda i da je to dovoljno da pokrije osnovne životne potrebe, dodajući da deca pomažu roditeljima u onoj meri u kojoj mogu.
-Iako je situacija teška, penzioneri moraju da imaju više empatije, a države ulažu napore da poboljšaju njihove uslove, zaključuje Macura.
Na kraju, Šantić, koja je posetila jug Srbije, kao što su Niš, Leskovac i Prokuplje, svedoči o teškom životu penzionera.
-Kada uđete u starije godine, bolesni ste i više ne možete da radite na zemlji, a penzija nije dovoljna za pristojan život, kaže ona.