OVI SU FILMOVI PREDVIDELI BUDUĆNOST Ostvarili se androidi, veštačka inteligencija, prepoznavanje lica, rijaliti
Umetnost često nije samo odraz stvarnosti, već i njen, mogli bismo reći, prorok. Ono što u trenutku nastanka izgleda kao maštarija ili kritika društva, s vremenom se pokaže kao vizionarska skica onoga što dolazi.
Ponekad izgleda kao da se život kreće upravo u smeru koji su zacrtali pesnici, slikari i reditelji, kao da stvarnost korača tragom umetničke intuicije. U literaturi, slikarstvu, a naročito u filmu, prepoznajemo ovaj fenomen: mašta umetnika postaje platforma za stvarnost koja tek treba da se dogodi.
Ovih pet filmova predvidelo je budućnost na mnoge načine, a evo šta se od onoga što su autori izmaštali – obistinilo.
1. Odiseja u svemiru 2001 (2001: A Space Odyssey, 1968), po knjizi Artura Klarka
Režija: Stenli Kjubrik
Ovaj klasik je predvideo tehnologije kao što su video-pozivi, tableti (lični ekrani), kao i veštačku inteligenciju, poput HAL-a 9000, koji ponašanjem podseća na moderne AI sisteme. Takođe je nagovestio ljudsko istraživanje Jupitera i razvoj automatizovanih sistema na brodu.
Šta je predvideo: video-pozivi i telekonferencije, tableti / lični ekrani; veštačka inteligencija koja upravlja sistemima; komercijalni letovi u svemir; automatizovani sistemi na svemirskim brodovima.
2. Blejd Raner (Blade Runner, 1982), zasnovano na knjizi „Da li astronauti sanjaju električne ovce?“, autora Filipa K. Dika
Režija: Ridli Skot
Iako je smešten u 2019, ovaj film je pogodio mnoge detalje savremene urbane kulture: dronove, biometrijsku identifikaciju, klimatske promene, multikulturne megalopolise i etičke dileme oko bioinženjeringa i veštačkih ljudi (replikanata).
Šta je predvideo: bioinženjering i stvaranje veštačkih ljudi; klimatske promene i zagađeni megalopolisi; leteći automobili i roboti sa ljudskim ponašanjem; digitalni bilbordi i multinacionalni korporacijski uticaj; identitet u digitalnom dobu.
3. Manjinski izveštaj (Minority Report, 2002), scenario Filip K. Dik
Režija: Stiven Spilberg
Film je predvideo tehnologije kao što su personalizovano oglašavanje, kontrola pokretima (gesture control), skeniranje mrežnjače i prediktivna policija – nešto što se već razvija kroz algoritme i „prediktivnu analitiku“ u bezbednosti.
Šta je predvideo: prediktivna policija – hapšenje pre nego što zločin bude počinjen; skeneri mrežnjače i prepoznavanje lica; personalizovani oglasi u javnom prostoru; kontrola pokretima (gesture-based interfejs).
4. Trumanov šou (The Truman Show, 1998), scenario Endru Nikol
Režija: Piter Vir
Film je gotovo proročki predvideo eru rijaliti programa, nadzora bez pristanka i gubitak privatnosti. Glavni junak živi u lažnoj stvarnosti, nesvestan da ga kamere prate 24 časa dnevno – što je postalo zastrašujuće blisko stvarnosti sa pojavom rijalitija, vlogova i masovne izloženosti na društvenim mrežama. Trumanov život kao neprekidna emisija preduhitrio je pitanja koja danas postavljamo o slobodi, kontroli i performativnosti u digitalnom dobu.
Šta je predvideo: život kao rijaliti; neprekidna kontrola i nadzor; manipulacija stvarnošću u medijske svrhe; granice između privatnog i javnog života se brišu.
5. Network (1976), scenario Pedi Čajefski
Režija: Sidni Lumet
Mračna satira o televiziji u kojoj ljudi vrište „Ja sam ljut kao pakao i neću više da trpim!“ – savršeno je predvidela eksploataciju emocija, pad profesionalne etike u novinarstvu i nastanak televizijskih programa koji se hrane ljudskim očajanjem radi rejtinga.
Šta je predvideo: televizija kao sredstvo za manipulaciju masama; senzacionalizam u vestima radi rejtinga; eksploatacija ljudskih emocija i patnje kao sadržaja; propast novinarske etike i komercijalizacija medija.