MEĐUNARODNI DAN DUNAVA OBELEŽAVA SE 29. JUNA Reka života - reka budućnosti
Međunarodni dan reke Dunav obeležava se svakog 29. juna u svih četrnaest zemalja potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava, kako bi se podigla svest o potrebi očuvanja reke i apelovalo na racionalnu upotrebu vodnih resursa.
Ove godine moto proslave je „Naš Dunav, naša budućnost“. U zemljama širom Evrope inicijator obeležavanja Dana Dunava je Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (International Commission for Danube Protection – ICPDR), čija je misija da promoviše i koordinira održivo i integralno upravljanje vodama, uključujući i zaštitu, poboljšanje i racionalnu upotrebu voda.
Shodno Agendi za održivi razvoj 2030 Ujedinjenih nacija i cilju 6 ključno je osigurati dostupnost i održivo upravljanje vodom i sanitarnim uslovima za sve. Ovo podrazumeva obezbeđivanje čiste pijaće vode, poboljšanje sanitarnih uslova i higijene, kao i održivo korišćenje vodnih resursa.
Reka Dunav je najznačajnija i druga najveća reka Evrope, koja teče kroz Nemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumuniju, Bugarsku, Ukrajinu i Moldaviju, a njen sliv povezuje više od 80 miliona ljudi. Svojim tokom, dužine oko 2857 kilometara, reka Dunav se nalazi na 33. mestu u svetu i drugom u Evropi i na njenim obalama se nalaze četiri glavna grada - Beč, Bratislava, Budumpešta i Beograd. Izvire kao jedva primetno kapanje u Crnoj šumi u Nemačkoj, ali do kraja svog dugog puta do Crnog mora, gotovo 300 pritoka se uliva u Dunav i odvodnjava devet odsto kontinentalne Evrope. Reke Dunava su reke života, koje obezbeđuju dom ljudima, povezuju Evropu i predstavljaju snagu koja ujedinjuje zajednice najrazličitijih kultura, jezika i istorije.
Teško je zamisliti region sa više različitosti od ovoga - geografski biodiverzitet uključuje visoke zone Alpa, prostrane ravnice, peščane dine, šumske i močvarne pojase zemlje i jedinstvenu deltu Dunava. Staništa, nastala uticajem Dunava i njegovih pritoka, udomljavaju više od 300 vrsta ptica, kao što su kormorani, pelikani i čaplje. Ovo je sklonište za bezbroj vodozemaca, reptila i sisara (kao što su vidre, dabrovi, jazavci, lasice i divlje mačke). Prevlažena zemljišta ovog basena veoma su važna i vredna na mnoge načine, pored toga što su bitna za biodiverzitet. Naime, ovakvo zemljište se ponaša kao sunđer, upijajući suvišnu vodu u vreme poplava, sprovodeći je dublje u tlo, ispod površinskog sloja. Ova pojava može značajno umanjiti ukupan priliv poplavnih voda, koje dospevaju do gradova i naseljenih mesta, u kojima bi mogle imati razorne posledice.
Dunav je impresivna reka, na samo zbog svoje veličine, već i zbog bogate istorije. Dunav nastavlja da uobličava i biva uobličen pod uticajem ljudi koji žive u njegovoj blizini. Život ljudi tesno je vezan za Dunav, na njega se oslanjaju kada su u pitanju pijaća voda, navodnjavanje za poljoprivredu, industrija, saobraćaj, proizvodnja energije, turizam i rekreacija. Riblji fond predstavlja izvor hrane i prihoda, naročito za stanovništvo donjeg Podunavlja i delte Dunava. Svi ovi resursi u velikoj meri zavise od racionalnog korišćenja u skladu sa principima održivog upravljanja vodnim resursima.
Regata, radionice, akcije čišćenja
Srbija će se aktivno uključiti u akciju „Naš Dunav - naša budućnost“, a kako se navodi, proslava Dana Dunava 2025. godine deo je šire vizije Ekspo 2027 Beograd. Nekoliko događaja čišćenja i promocije nasleđa tokom juna fokusiraće se na ekološki i kulturni značaj Dunava, predstavljanje turističkog i nautičkog potencijala Srbije, a održaće se i radionice za decu i javnost radi podizanja svesti o ekološkim izazovima i zaštiti voda. U Beogradu će biti organizovana akcija čišćenja obale Dunava, kao i Radionice čuvara Dunava. U Novom Sadu će se 29. juna održati tradicionalna regata Voda Vojvodine.
Međutim, život pored reke pod velikim je uticajem prirodnih fenomena kao što su poplave. One su sastavni deo životnog ciklusa reke i njenih pritoka, ali se brzo mogu pretvoriti u katastrofu, prouzrokujući široko rasprostranjene štete, zdravstvene probleme, pa čak i smrt. Ova pojava je naročito izražena tamo gde su reke odsečene od svog prirodnog plavnog područja, ograničene kanalima koje je stvorio čovek, ili gde su naselja i industrijske zone izgrađeni na područjima koja su prirodno podložna poplavama.
Dunavski sliv nudi mnoštvo mogućnosti za rekreaciju i slobodne aktivnosti, kao što su kulturni sadržaji, biciklističke staze, staze u prirodi, avanturistička putovanja za mlađe i starije generacije. Krstarenja Dunavom sve su popularnija, jer hiljadama ljudi dočaravaju njegovu lepotu. Mnoge značajne turističke i prirodne znamenitosti smeštene su duž toka Dunava, uključujući brojne parkove prirode, nacionalne parkove.
Uz to, vekovima je Dunav bio značajna saobraćajnica Evrope. Od najranijih naseobina, imao je važnu ulogu u trgovini metalom, solju, sirovom kožom i ćilibarom, a čak se koristio za snabdevanje rimskih baza na severnoj granici Rimskog carstva. Od otvaranja kanala Dunav-Majna-Rajna 1992. godine, ovom rekom povezano je više od 3.500 kilometara od Crnog do Severnog mora. U današnje vreme, transport dobara Dunavom alternativa je drumskom saobraćaju.
Sa ciljem zaštite jedne od najlepših evropskih reka i podizanja svesti o njenom značaju, iz godine u godinu, obeležavanje Dana Dunava potrebno je omasoviti i učiniti još vidljivijim.
A.Brzak