SVETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLJA Empatija, solidarnost i zajednički napori za zdravije društvo
Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se 10. oktobra svake godine, sa ciljem da podseti javnost na značaj očuvanja mentalnog zdravlja i potrebu za razvijanjem podrške onima koji se suočavaju sa psihološkim izazovima.
Taj dan ustanovila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) 1992. godine, kako bi se podigla svest o mentalnim poremećajima, uklonile predrasude i podstakla globalna akcija u pravcu stvaranja društva koje brine o dobrobiti svakog pojedinca.
Zdravlje i blagostanje
Održavanje dobrog mentalnog zdravlja jedan je od ključnih uslova za postizanje Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija, naročito Cilja broj 3 – „Dobro zdravlje“, koji je deo Agende 2030. Ovaj cilj ne obuhvata samo fizičko zdravlje, već i psihičko, emocionalno i socijalno blagostanje.
Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da se više od 450 miliona ljudi širom sveta suočava sa nekim oblikom mentalnog poremećaja, dok se broj osoba koje doživljavaju anksioznost, depresiju ili hronični stres kontinuirano povećava.
Savremeni način života, ekonomska neizvesnost, digitalna izolacija, kao i posledice kriznih situacija poput pandemije i ratova sve više utiču na psihičko zdravlje ljudi. Zbog toga je mentalno zdravlje prepoznato kao globalni prioritet u okviru održivog razvoja – jer bez zdravih, otpornih i zadovoljnih pojedinaca nema ni stabilnih, ni prosperitetnih zajednica.
Zdravlje na poslu – podjednak interes zaposlenih i poslodavaca
Jedna od tema koja se sve češće povezuje sa Svetskim danom mentalnog zdravlja jeste psihološko blagostanje na radnom mestu. Istraživanja pokazuju da su stres, sagorevanje (burnout) i anksioznost među vodećim uzrocima smanjenja produktivnosti i dugotrajnih bolovanja u radnom okruženju. Procenjuje se da problemi mentalnog zdravlja godišnje koštaju globalnu ekonomiju više od hiljadu milijardi dolara zbog izgubljene produktivnosti.
U razvijenim zemljama sve više kompanija uvodi programe za očuvanje mentalnog zdravlja zaposlenih – od fleksibilnog radnog vremena, preko psihološkog savetovanja, do aktivnosti za jačanje timskog duha i balansa između posla i privatnog života.
Poslodavci koji ulažu u dobrobit svojih zaposlenih ne samo da grade zdravije radno okruženje, već ostvaruju i bolje poslovne rezultate. Briga o mentalnom zdravlju postaje prepoznata kao investicija u ljude, a ne kao trošak.
Empatija je temelj zdravog društva
Mentalno zdravlje nije samo individualno pitanje – ono je odraz stanja društva u celini. Kada u zajednici postoje empatija, solidarnost, poverenje i otvoren razgovor o problemima, ljudi lakše pronalaze podršku i rešenja.
Stigma i ćutanje su, nažalost, i dalje prisutni – ali se upravo obeležavanjem ovog dana gradi prostor za razumevanje i humanost. Svako može doprineti zdravijem društvu: slušanjem bez osude, pružanjem ohrabrenja, traženjem pomoći kada je potrebna.
Kako ističu stručnjaci, brinuti o svom mentalnom zdravlju nije znak slabosti, već zrelosti i snage.
Svetski dan mentalnog zdravlja podseća da se za mentalno zdravlje treba boriti svaki dan – u porodici, školi, na poslu i u zajednici. Ulaganje u mentalno zdravlje znači ulaganje u bolju budućnost, u društvo koje je zdravo i otporno.