INSEKTI MOGU DA BUDU PRENOSIOCI RAZNIH BOLESTI Iz Instituta za javno zdravlje upozoravaju: Čuvajte se od komaraca, krpelja, vaši i buva
Toplo vreme je prilika za boravak u prirodi u kojoj mogu biti prisutni i vektori, mahom insekti, potencijalni prenosioci nekih zaraznih bolesti. U Institutu za javno zdravlje Vojvodine kažu kako su najčešći prenosioci komarci, krpelji, vaši i buve.
- Komarci mogu da prenesu malariju, groznicu Zapadnog Nila, dengu, žutu groznicu, ziku, čikungunju, lajšmanijazu i papatači groznicu. Krpelji mogu preneti Lajmsku bolest, krpeljski encefalitis, Krimsku-Kongo groznicu i Q groznicu. Vaši mogu preneti pegavac i povratnu groznicu, a buve mogu preneti mišiji pegavac i kugu – navode u Institutu.
Prema njihovim navodima, mere prevencije se preporučuju svima, a posebno osobama starijim od 65 godina, licima sa oslabljenim imunitetom i/ili hroničnim oboljenjima, novorođenčadi i deci uzrasta do 5 godina, trudnicama, porodiljama, jer su kod njih češći teži oblici bolesti i komplikacije.
- Izbegavajte boravak na otvorenom, u periodu najintenzivnije aktivnosti komaraca (u sumrak i zoru) naročito blizu stajaćih voda. Ukoliko ipak boravite u to vreme na otvorenom, na otkrivene delove tela nanesite repelente (sredstva koja odbijaju komarce) u skladu sa uputstvima proizvođača. Nosite odeću dugih rukava i nogavica u svetloj boji. Obezbedite odgovarajuće zaštitne mreže (komarnike) na prozorima i vratima. Koristite mrežu oko dečijih krevetaca ili kreveta tokom spavanja, ukoliko prostorija nema komarnike – savetuju u Institutu.
Po mogućnosti, u doba najintenzivnije aktivnosti komaraca boravite u klimatizovanim prostorijama, sa zatvorenim vratima i prozorima.
Redovno praznite nakupljenu vodu u kantama, kofama, tanjirima od saksijskog cveća, automobilskim gumama, plastičnim folijama, ceradama, raznim posudama, koje se nalaze u dvorištu, terasama i baštama. Nakon što ispraznite vodu iz automobilskih guma, prekrijte ih folijom. Nepokrivene gume tretirajte insekticidima na svakih 15 dana. Bazene i fontane jednom mesečno, ispraznite, očistite, osušite i ostavite prazne oko 12 sati pre nego što sipate novu vodu. Održavajte terase, bašte i zelene površine čistim i urednim, redovno kosite travu i uklanjajte kabasti otpad (gume, burad i sl.).
- Tokom boravka u prirodi nosite svetlu odeću dugih rukava i nogavica i krajeve nogavica uvucite u čarape, šešir širokog oboda i zatvorenu obuću, radi lakšeg uočavanja krpelja i sprečavanja njihovog kontakta sa kožom. Izbegavajte boravak na livadama, travnjacima i područjima sa visokom travom i krećite se samo po raskrčenim i jasno obeleženim stazama. Redovno kosite travu i održavajte svoja dvorišta, mesta logorovanja ili kampovanja u prirodi. Nakon povratka iz prirode, obavezno se istuširajte i obavite samopregled tela na prisustvo krpelja. Odeću koja je nošena tokom boravka u prirodi istresite i operite. Obavezno pregledajte i kućne ljubimce nakon svakog boravka u prirodi – podsećaju u Institutu.