HRVATSKA SLAVI "OLUJU", A ZABORAVLJA ZLOČINE Milorad Pupovac otvoreno o položaju preostalih Srba tri decenije od egzodusa
ZAGREB: Predsednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac izjavio je da je danas, 30 godina nakon hrvatske vojne akcije "Oluja" nestala svest o tome da je Hrvatska očišćena od značajnog dela pripadnika srpskog naroda koji je vekovima živeo na prostoru ne samo Like, Dalmacije, Korduna, Banije i Zapadne Slavonije, nego i u gradovima poput Istre, Zagreba, Karlovca, Siska i drugih velikih gradova.
"Ranije je bio drugačiji odnos prema vojnoj operaciji 'Oluja', prema stradanju Srba, prema progonu i izbeglištvu, prema zločinima koji su počinjeni. Danas je nestala neka vrsta razumevanja onoga da Hrvatska ima svoj deo odgovornosti u tome. Nestala je neka vrsta saosećanja prema patnjama i prema stradanju koje su ljudi prošli u egzodusu, ali isto tako i godinama pa i decenijama nakon egzodusa bilo da su ostali živeti tamo gde su izbegli, bilo da su se vraćali u svoje domove i svoje kuće i čekali godinama da mogu ući u njih", rekao je Pupovac za Tanjug.
Izostala je, kako je dodao, potreba države Hrvatske da srpske kuće budu obnovljene i da se za Srbe stvore uslovi da žive kao ljudi, kao građani koji nisu hteli da napuste svoje zavičaje i domove.
"To odsustvo potrebe da se prizna ta činjenica, da se tom činjenicom podesi normalan život odnosa s jedne strane prema Srbima koji žive u Hrvatskoj, a s druge strane prema Srbiji u kojoj živi značajan deo onih koji su izbegli, je zapravo veliki problem u politikama sećanja u Hrvatskoj", smatra Pupovac.
Pupovac ističe da čitavo društvo u Hrvatskoj, uključujući i srpski narod i danas oseća posledice "Oluje".
Navodi da je vojna akcija Oluja dovela do demografske devastacije na značajnom delu teritorije Hrvatske na kojem su vekovima živeli pripadnici srpskog naroda, ali i da je uništila ekonomska i infrastrukturna osnova života na tom području.
Naglašava da je "Oluja" za sobom ostavila jednu vrstu političke kulture za koju se ne može raći da otvara prostor za demokratske vrednosti.
"To je iza sebe ostavilo prostor za neku vrstu političke kulture, neku vrstu političkog samorazumevanja u Hrvatskoj za koju ne možemo reći da je najbolja, za koju ne možemo reći da otvara prostor za vrednosti koje su u punom smislu demokratske i u punom smislu takve da se ljudi mogu suočiti sa ukupnom prošlošću koju Hrvatska nosi kao svoj teret tokom 20. veka, ali i pre toga", rekao je Pupovac.
Na pitanje kakav je danas položaj preostalih Srba u Hrvatskoj, on je kazao da je imao utisak da je položaj srpskog naroda rasterećeniji, da je počela da se obraća pažnja na njihove životne probleme i njihova prava koja im pripadaju po zakonima i međunarodnim ugovorima kao građanima, i kao novonastaloj manjini u Hrvatskoj.
Međutim, kako kaže, promenio je mišljenje nakon koncerta Marka Perkovića Tompsona u Zagrebu i donošenja novog Zakona o grobljima u Hrvatskom saboru.
"Mnogi od pripadnika srpske zajednice, uključujući i mene i moje kolege koji predstavljamo Srbe u Hrvatskoj i one koji vode naše ključne institucije kao što je Samostalna demokratska srpska stranka, Srpsko narodno veće, Zajedničko veće opšina, Prosveta, mi smo manje spokojni, nego što smo bili pre nekoliko meseci, zato što se dopušta nešto što kod nas, zbog ukupnog istorijskog iskustva, izaziva nespokoj", zaključio je Pupovac.
U vojno policijskoj operaciji "Oluja", prema podacima Dokumentaciono informacionog centra "Veritas", više od 220.000 Srba sa prostora Republike Srpske Krajine je proterano, a više od 1 900 ubijeno pri čemu su počinjeni i brojni zločini.
Žestok napad na RSK započeo je u zoru 4. avgusta 1995. i trajao je do 7. avgusta. Operacije su zatim nastavljene i tokom septembra, na prostoru BiH, odnosno Republike Srpske.
