PROTESTI U ZAGREBU Zločini u "Oluji" odgovornost su Hrvatske, a društvo se mora suočiti s politikom etničkog čišćenja
ZAGREB: Povodom 30. godišnjice vojno-policijske akcije Oluja, tokom koje je iz Hrvatske proterano oko 250 Srba, dok je oko 2.000 njih ubijeno ili se i danas vode kao nestali, pet organizacija za ljudska prava organizovaće danas antiratnu akciju na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
Polučasovni skup počeće u 11 sati, a cilj je, kako kažu organizatori, odati počast žrtvama rata i upozoriti na dugogodišnje izbegavanje suočavanja s ratnim zločinima počinjenima tokom akcije Oluja.
Akciju organiziraju Centar za žene žrtve rata – ROSA iz Zagreba, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva, Centar za građansku hrabrost iz Zagreba, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću te Ženska mreža Hrvatske.
"Trideset godina nakon Oluje i dalje ne postoje celoviti, službeno utvrđeni podaci o ratnim zločinima koji su se dogodili u to vreme. Umesto suočavanja s činjenicama, u javnosti prevladava zaborav, relativizacija i mitologizacija", poručuju organizatori.
Prema podacima Documente, tokom Oluje i neposredno nakon nje najviše žrtava bilo je srpske nacionalnosti – 1.747 osoba, dok je hrvatskih žrtava bilo 466. Među Srbima su većinom stradali civili, dok je među Hrvatima najviše poginulih bilo u redovima vojske. Procenjuje se da je spaljeno više od 22.000 kuća i da je izbeglo oko 200.000 građana srpske nacionalnosti, dok je većina zločina ostala nekažnjena.
Organizatori upozoravaju da Republika Hrvatska nije utvrdila činjenice o zločinima počinjenima nad Srbima te da je presuda suda u Hagu Anti Gotovini i drugima krivo interpretirana kao potpuno oslobađanje od odgovornosti, bez dodatnih istraga i procesuiranja počinitelja.
"Tražimo sistemsko prikupljanje, proveru i objedinjavanje svih podataka – iz vladinih i nevladinih izvora – kako bi se utvrdile činjenice dostupne javnosti. Zločini u Oluji odgovornost su Hrvatske, a društvo se mora suočiti s politikom etničkog čišćenja kako bi se zaustavila daljnja militarizacija i rast nacionalizma", poručuju iz organizacija.
Dodaju da su javna sredstva namenjena vojnom budžetu poslednjih godina nesrazmerno povećana, dok suočavanje s ratnom prošlošću izostaje, što produbljuje podele i onemogućava pomirenje, navodi se u saopštenju organizatora, prenosi hrvatski portal Indeks.
