KO SUTRA U PODNE POGLEDA U SUNCE MOŽE DA VIDI ČUDO Slavi se Preobraženje Gospodnje, ove običaje treba ispoštovati
Preobraženje Gospodnje je jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i proslavlja se 19. avgusta.
Posvećen je događaju kada se Isus Hristos preobrazio na gori Tavor pred svojim učenicima, pokazavši im svoju božansku prirodu. Sa njim su se pojavili i Mojsije i Ilija, a Bog Otac je izgovorio: „Ovo je Sin moj ljubljeni, Njega poslušajte.“
Preobraženje simbolizuje unutrašnju promenu čoveka, oboženje, duhovno uzdizanje. U teološkom smislu, to je potvrda božanske prirode Hrista i najava Njegovog vaskrsenja. Praznik nas poziva na pokajanje i preobražaj u ličnom i duhovnom životu.
U narodu postoji mnogo legendi i verovanja vezanih za ovaj dan:
Preobraženje vremena: Veruje se da se tog dana „preobražava“ priroda – počinju hladnije noći, i to je znak da se leto bliži kraju. Često se kaže: „Preobraženje — preobražava se i gora i voda.“
Zabrana rada: U nekim krajevima Srbije, smatra se velikim grehom raditi na ovaj dan, naročito težak fizički posao.
Legenda o suncu: Po narodnom predanju, na Preobraženje, u podne, „sunce zastaje i preobražava se“, i ko ga tada pogleda - može da vidi čudo.
Vreme za promenu: Ljudi veruju da se na Preobraženje menja ne samo vreme, već i čovekova duša. Zato je dobar trenutak da se nešto novo otpočne ili ostavi loša navika.
Običaji u Srbiji
Osvećenje grožđa: U crkvu se na Preobraženje nosi prvo ubrano grožđe da se osveti. Narod veruje da se tek nakon ovog praznika sme jesti grožđe.
Liturgija i pričešće: Mnogi pravoslavci idu u crkvu, prisustvuju Svetoj liturgiji i pričešćuju se.
Zadušnice (u nekim krajevima): U nekim delovima Srbije na Preobraženje se pale sveće za pokoj duše preminulih, iako to nije zvanično zadušni dan.
Slava: Preobraženje je slava mnogih porodica, manastira i crkava u Srbiji.