JESENJI DAN POLJA INSTITUTA ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO U NOVOM SADU Biće NS semena za paore naše i one u okruženju
Više desetina poljoprivre-dnika imalo je priliku da na tradicionaloj manifestaciji Jesenji dan polja Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu vidi jesenje poljoprivredne kultura na oglednim poljima ove renomirane naučne ustanove, priznate daleko van naših granica, i još jednom se uveri kako i u sušnim uslovima mogu da se gaje kukuruz, soja i suncokret.
Manifestacija je takođe tradicionalno održana na oglednim poljima Instituta na Rimskim šančevima, kod Novog Sada.
Direktorka Instituta dr Dragana Latković istakla je da će Institut imati dovoljno NS semena i da će ono stići na vreme do ratara i u našoj zemlji i u okruženju.
– Dan polja je prilika da se na oglednim parcelama predstave najnovije NS sorte i hibridi, kao i da se pokaže značaj nauke u direktnoj podršci proizvodnji. Preko 1.000 proizvođača koji nas svake godine posete, najbolje govori o poverenju u naš rad i važnost naučnog pristupa u poljoprivredi – navela je Latkovićeva.
Kako je istaknuto na Danu polja, žetva suncokreta je stigla na polovinu i očekuje se prinos malo niži od lanjskog – 2,5 tone po hektaru. Prinosi variraju po regionima i zavise od agrotehnike, izbora hibrida i roka setve.
Zbog tople i sušne klime, dr Goran Bekavac sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad očekuje da će prosečan prinos kukuruza biti znatno niži u odnosu na višegodišnji. Ukoliko bude oko tri tone po hektaru na državnom nivou, trebalo bi da budemo zadovoljni.
– Godina je bila daleko od prosečne, s lošim rasporedom padavina u vreme kada su kukuruzu bile najpotrebnije. Prinosi će varirati od regiona do regiona. Ali, da bi i u lošim klimatskim uslovima bilo roda, potrebni su dobro ratarenje, zaoravanje žetvenih ostataka i blagovremena i kvalitetna obrada zemljišta – rekao je dr Bekavac. – Poljoprvredna zemljišta su presušena, dobrim delom i stoga što se nisu dovoljno dobro radile agrotehničke operacije, a osnovna je, da bi se sačuva vlaga u oranicama, ljušćenje strnjišta i plitko oranje, što nažalost radi zanemarljiv broj poljoprivrednika.
Prehrambeni oslonac
Državni sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Čedomir Rakić kazao je da Institut decenijama pokazuje kako nauka i znanje u lošim klimatskim ulovima mogu doneti dobar prinos i kvalitetan rod. Dodao je da Institut predstavlja prehrambenu sigurnost za Srbiju.
Član Gradskog veća Novog Sada za privredu Milorad Radojević je naglasio da Grad Novi Sad ostaje pouzdan partner Instituta, podsetivši da se svake godine obezbeđuje besplatno korišćenje preko 610 hektara državnog zemljišta.
Dr Vojin Đukić kazao je da su rane sorte soje dale oko dve tone prinosa po hektaru, a kasnije, čija žetva još nije počela, trebalo bi da donesu oko 2,5 tone po hektaru, što je prosečan prinos. Spas za soju u sušnim godinama je naovdnjavanje.
– Ne sme se zalivati na visokoj dnevnoj temperaturi, već tek kada ona padna na oko 25 stepeni – kazao je dr Đukić.