PRAZNIK KOJI ŽENAMA ISPUNJAVA NAJVEĆU ŽELJU Vernici danas obeležavaju polaganje pojasa Presvete Bogorodice
Srpska pravoslavna crkva danas slavi veliki praznik – Polaganje pojasa Presvete Bogorodice, koji se posebno ceni među ženama kao dan kada se mole za olakšanje porođaja i dar dece.
Prema predanju, nakon Uspenija Bogorodice, Sveti Toma je u njenom grobu našao samo pojas, koji je čuvao kao najdragoceniju relikviju do kraja života. Kasnije je taj pojas prenesen u kovčegu u Carigrad, gde je ostao netaknut sve do vremena cara Lava Mudrog.
Legenda kaže da je carica Zoa, supruga Lava, iznenada obolela od teške psihičke bolesti, a niko nije mogao da joj pomogne. Jedne noći sanjala je Svetog Tomu, koji joj je savetovao da se opasa Bogorodičinim pojasom – i to će je izlečiti. Car je molio patrijarha da otvori kovčeg, carica je stavila pojas oko sebe i odmah ozdravila. Vest o ovom čudu se brzo proširila svetom, čineći pojas još poznatijim.
Među Srbima, ovaj praznik ima posebno mesto kod žena: one poste da bi rađanje bilo lakše, a besplodne se upućuju u crkve i manastire posvećene Bogorodici, moleći je za milost i plodnost. U Hercegovini postoji i lokalna priča o Midaru Crpavacu, lovcu koji je jedne večeri, vraćajući se sa lova, zatekao ženu zapletenu u trnje.
omogao joj je da se oslobodi, a ona se predstavila kao Bogorodica i ponudila da mu ispuni želju. Midar, sumnjiv ali verujući, je ispovedao svoju muku – da on i žena Zorka ne mogu da imaju decu. Bogorodica ga je zamolila da je odvede kući, gde su je srdačno dočekali. Nakon večere, dala im je nepoznate nebeske trave, pokazala kako da ih skuvaju i piju tri dana posle Male Gospojine.
Kao što je rekla, tako se i desilo – ona nestade, a godinu dana kasnije dobili su trojke. U zahvalnosti, Midar se posavetovao sa sveštenikom, promenio ime u Bogda i uzeo ovaj dan kao krsnu slavu. Ovaj praznik se često slavi i kao krsna slava u mnogim porodicama.
Pored toga, Srpska crkva je posvetila ovaj dan i Svetim mučenicima jasenovačkim – u spomen na preko sedam stotina hiljada Srba, Jevreja i Roma stradalih od ustaških ruku tokom Drugog svetskog rata u Jasenovcu, Donjoj Gradini, Glini i drugim mestima, kao i mučenicima iz Prebilovaca, Jadovna, Ržana i bezbrojnih jama poznatih samo Bogu.
Dnevnik, Pink