Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

ARHITEKTONSKI BISER NOVOG SADA Vek istorije od Katoličke gimnazije do Elektrotehničke škole „Mihajlo Pupin“

17.09.2025. 10:34 10:40
Izvor:
Dnevnik
2
Foto: Dnevnik/S. Šušnjević

Zgrada Srednje elektrotehničke „Mihajlo Pupin“, nije samo školski objekat, već i reprezentativno zdanje i arhitektonski biser iz bogate istorijske riznice Novog Sada.

Zdanje pored kog dnevno prolazi na hiljade ljudi stara je 113 godina i za više od veka postojanja menjala je funkciju i nazive ali je ostala mesto pod čijim krovom su generacije i generacije sticali nova znanja i diplome.

Zemljište na kome je podignuta pripadalo je većoj parceli gde je krajem 19. veka bila prva Gradska bolnica; gradnja novog školskog kompleksa započeta je 1912. godine za potrebe Mađarske katoličke gimnazije. Nakon Prvog svetskog rata u zgradu se preselio državni ženski učiteljski institut sa internatom, koji je od 1935. postao mešovit, a i imao je i prateće sadržaje: bioskop, baštu i voćnjak. 

2
Foto: Dnevnik/S. Šušnjević

Posle Drugog svetskog rata koristile su je različite srednjoškolske ustanove, od gimnazije do ekonomske škole, da bi 1963. godine zgrada adaptirana i prostor je ustupljen novim strukovnim školama uključujući i školu elektro-struke koja će godinu dana kasnije poneti ime čuvenog naučnika srpskog porekla Mihajla Pupina.

Pored glavne zgrade, kompleks obuhvata i objekat u Školskoj ulici, izgrađen 1921. za potrebe tadašnje Građevinske direkcije. 

Glavna zgrada je veliki secesijski objekat monumentalnih formi i bogate fasadne dekoracije, tipičan primer školske arhitekture tog doba u Novom Sadu. U izvorima se pominju imena koja su u lokalnoj tradiciji povezivana sa projektovanjem: Bela Peklo i/ili Mikša Štrobl, međutim, originalni planovi nisu sačuvani, pa nije moguće sa apsolutnom sigurnošću da se pripiše samo jednom autoru. 

д
Foto: Dnevnik/S. Šušnjević

Zbog svega što je preživela i što i danas znači, ova škola nije samo adresa u Futoškoj ulici, već trajni deo identiteta grada. I tako, više od jednog veka kasnije, zgrada ostaje ono što je uvek bila - mesto gde se prošlost i budućnost susreću pod istim krovom. 

д
Foto: Dnevnik/S. Šušnjević

Projekat “Dvorci i velelepna zdanja Vojvodine – raskošni čuvari istorije“ realizuje Dnevnik Vojvodina press doo, a sufinansira Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajedicama. Stavovi u podržanom projektu ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.

Izvor:
Dnevnik
Pošaljite komentar